Приказивање постова са ознаком Linuks. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Linuks. Прикажи све постове

понедељак, 10. март 2014.

LiBRE! 22 je dostupan za preuzimanje


LiBRE! 22 je dostupan za preuzimanje





LiBRE! ima problema. Upoznajte se u čemu je problem, možda možete da pomognete da se problem reši. Osim toga predstavljamo vam Manjaro Linux, RetroShare, Tor mrežu, K-9 mail i još mnogo toga iz sveta slobodnog softvera.
Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite dvadesetdrugi broj.



LiBRE! tim
 

понедељак, 3. фебруар 2014.

LiBRE! 21 je dostupan za preuzimanje

LiBRE! 21 je dostupan za preuzimanje

 

 

Upoznajte se sa slobodnim hardverom. Predstavljamo projekat potpuno otvorenog laptopa i Raspberry PI. Zabrinuti smo za privatnost na internetu, analiziramo realizaciju strategije razvoja elektronske uprave u Republici Srbiji, predstavljamo OS koji može da udahne novi život u prastari hardver i još mnogo toga iz sveta slobodnog softvera.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim

четвртак, 16. јануар 2014.

Serbian GNU/Linuks distribucija

Serbian GNU/Linuks distribucija



Dostupan je za preuzimanje Serbian – GNU/Linuks operativni sistem na srpskom jeziku. Ideja za ime projekta nije nova jer postoji skoro šest godina, a potiče od jednog tada aktivnog Debian korisnika. Cilj je bio da se dobije stabilan operativni sistem koji će biti lokalizovan na srpski jezik. Za osnovu je korišćen Debian u svojoj stabilnoj verziji, sa KDE grafičkim okruženjem. Serbian dolazi podešen na ćiriličnu varijantu, a kroz sistemske postavke može biti odabrana i latinica, kao i ijekavica za obe varijante.

ISO slika koja je dostupna za preuzimanje je veličine 1.3 GB, a na njoj se pored uobičajenih programa koji dolaze uz KDE grafičko okruženje, nalaze i kancelarijski paket LibreOffice, video plejeri VLC i SMPlayer, kao i audio plejer Audacious. U odeljku gde su programi za internet, možete pronaći veb čitače Iceweasel i Chromium, kao i Skype. Od značajnijih programa, tu su još Guvcview i GIMP. Prednost u izboru softvera imali su prevedeni programi.

Prikazi ekrana:


Matična strana:
 
Dokumentacija i najučestalija postavljena pitanja:
http://www.debian-srbija.iz.rs/p/kako-da.html
http://www.debian-srbija.iz.rs/p/blog-page.html

Preuzimanje:
http://sourceforge.net/projects/serbian2014/files/.....o/download

Ako želite da pomognete promociji, dostupni su i baneri za tu namenu.
Ako vam se dogodi nekakav problem u radu, ili nedostatak drajvera, sve savete i uputstva, koje možete naći na forumima, a koja važe za sadašnji stabilni Debian, slobodno možete upotrebiti da bi poboljšali Serbian.
Za više informacija i preuzimanje posetite Debian Srbija blog, stranicu posvećenu Serbianu i nalog na Sourceforge-u


Prvi pogled na GNU/Linuks Serbian:


Kako instalirati GNU/Linuks Serbian:
 Za apsolutne početnike video prikaz instalacije Serbiana preko grafičkog instalera sa automatskim particionisanjem, sa zasebnom home particijom (sve je  potpuno isto kao kod Debiana).



Sugestija
Video prilog je najbolje gledati u punom prikazu ekrana i to na 720 ili 1080p HD.




понедељак, 30. децембар 2013.

LiBRE! časopis broj 20 je dostupan za preuzimanje


LiBRE! časopis broj 20 je dostupan za preuzimanje








Redakcija LiBRE! časopisa svim čitaocima, saradnicima, prijateljima, korisnicima Slobodnog softvera sadašnjim i budućim želi srećnu i uspešnu novu 2014. godinu kako na ličnom tako i na poslovnom planu.
Čitamo se i u Novoj 2014 godini!

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite dvadeseti broj.

LiBRE! tim


среда, 4. децембар 2013.

LiBRE! 19 je dostupan za preuzimanje

LiBRE! 19 je dostupan za preuzimanje

 






Saznajte naše mišljenje o Ugovoru Republike Srbije sa Microsoftom i da li je to samo po sebi najveći problem IT industrije Srbije. Saznajte šta je to Crypto Party i kako je protekao drugi po redu LUGoNS Crypto Party. Šta novo donose nove verzije Slackware, Lubuntu i Androida? I još mnogo toga iz sveta slobodnog softvera.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim


четвртак, 7. новембар 2013.

LiBRE! 18 je dostupan za preuzimanje

LiBRE! 18 je dostupan za preuzimanje






Ovog meseca smo bili vredni: izdali smo prvi LiBRE! specijal (priručnik Scribus 1.4) i uspeli smo da pripremimo novi redovni broj koji je sada pred vama. Nadamo se da ćete nam zato oprostiti zbog malog kašnjenja ovog redovnog izdanja.

LiBRE! projekat se još uvek dobro drži, uprkos osetnom padu aktivnosti u svim FLOSS zajednicama u Srbiji. Ekonomska kriza je konačno počela da uzima danak, potkopavajući svaki društveno korisni rad. Projekti koji se mogu podvesti pod kategoriju ​društveno korisnog rada ​su uvek nisko na skali prioriteta,​ jer ne donose ​profit niti se od tog rada može živeti.

Međutim, FLOSS aktivisti se još uvek bore protiv vetrenjača u Srbiji, pa možda čak i u regionu. Ne vredi objašnjavati prednosti slobodnog softvera u neuređenim državama u kojima je piraterija ako ne prećutno odobravana, onda barem često ignorisana. Ovakav odnos prema softveru će se uskoro mnogima „obiti o glavu”.

Država Srbija je počela da nezgrapnim koracima uređuje i ovu oblast. Potpisala je ugovor sa Microsoft-om kojim se legalizuje softver u svim državnim organima. Bojimo se da ovo nije korak napred u pravcu borbe protiv piraterije nego više uvođenje monopola jedne platforme. Reč urednika nije mesto za detaljnu analizu ovog ugovora. Možemo samo da najavimo opširniji tekst o njegovim posledicama za sledeći broj.

Ovom najavom želimo da podstaknemo sve ljude u FLOSS zajednicama u Srbiji da se pregrupišu i organizovano deluju u javnosti kako bi se bar ublažile već najavljene posledice ovog ugovora.

Prvi korak je svakako obelodanjivanje sadržaja dokumenta i analiza njegovih posledica. Za tu svrhu LiBRE! svim srpskim FLOSS zajednicama nudi prostor da u narednim brojevima objave svoje viđenje ovog problema. Što bolje upoznamo javnost sa problemom, iz više uglova, lakše ćemo ga rešiti.

Vredi se boriti, u protivnom, OSS projekti u Srbiji neće imati budućnost, a srpska softverska industrija biće svedena na razvoj aplikacija za samo jednu platformu.

Na kraju želimo sve vas da podsetimo da je LiBRE! projekat otvoren za sve one koji žele da mu se priključe bilo u svojstvu autora, grafičara ili dizajnera. Naročito nam trebaju autori za rubrike „Internet, mreže i komunikacije”, „Serveri” i „Mobilni kutak”. Svoje tekstove nam možete slati na našu već poznatu adresu libre [et] lugons [dot] org.


Do čitanja :)


Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.


LiBRE! tim




недеља, 18. август 2013.

Dan Slobode Softvera


 

 

Dan slobode softvera

Dan slobode softvera http://softwarefreedomday.org je godišnja proslava Slobodnog softvera širom sveta. Osmišljen da upozna javnost sa Slobodnom softverom. Obeležava se svake treće subote u septembru.

Slobodan softver

Slobodni softver je stvar slobode, a ne cene.
Slobodni softver je stvar slobode korisnika da pokreću, umnožavaju, raspodeljuju, proučavaju, menjaju i poboljšavaju softver. Preciznije, on se odnosi na četiri vrste sloboda, koje se pružaju njegovim korisnicima:
  1. Slobodu pokretanja programa, za bilo koju svrhu.
  2. Slobodu proučavanja načina rada programa i prilagođavanja programa vašim potrebama. – Preduslov za ovo jeste obezbeđivanje pristupa izvornom kodu.
  3. Slobodu raspodeljivanja primeraka programa, kako biste mogli da pomognete bližnjem.
  4. Slobodu poboljšavanja programa i objavljivanja vaših izmena u javnosti, kako bi cela zajednica imala koristi. – Preduslov za ovo jeste obezbeđivanje pristupa izvornom kodu.
Definiciju Slobodnog softvera možete pročitati na
http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.sr.html
http://fsfe.org/about/basics/freesoftware.sr.html


GNU/Linuks

1983. Ričard Stolman (Richard Stallman) najavljuje GNU projekat (GNU’s not Unix – GNU nije UNIX) http://www.gnu.org. Svojim manifestom poziva istomišljenike da mu pomognu u projektu i objašnjava principe slobode softvera. Rad na razvoju GNU operativnog sistema, Ričard Stolman počinje u januaru 1984. a osniva i Free Software Foundation (FSF) http://www.fsf.org u oktobru 1985. godine. On je tvorac definicije Slobodnog softvera i stvara Copyleft koncept koji je dizajniran tako da obezbedi softversku slobodu za sve. On voli da kaže da Slobodan softver treba shvatiti kao slobodu govora a ne kao besplatno pivo („think of free as in free speech, not as in free beer“). U suštini ove njegove rečenice je pojašnjenje engleske reči „free“ koja može da znači i sloboda i besplatno i znači da je prava sloboda samo ako daje mogućnost svakome da menja, prilagođava svojim potrebama i stvara novu upotrebnu vrednost koju deli drugima a ne samo kao mogućnost besplatnog nekritičkog konzumiranja. GNU je kompatabilan sa UNIX-om ali to je sasvim drugačiji sistem koji se ne oslanja na Uniks, jer nije slobodan.
Prvi GNU je imao problem nedostatka pravog slobodnog kernel-a koji je morao brzo da reši. Rešenje je došlo iz Finske. Na Univerzitetu u Helsinkiju, tadašnji student Linus Torvalds (Linus Torvalds) iz hobija je razvio kernel http://kernel.org koji je bio sličan UNIX-ovom. Svoj rad je objavio u aprilu 1991. sa namerom da proveri upotrebnu vrednost svog rada. Ovaj novi kernel je nazvao po iskrivljenom izgovoru svoga imena, Linux. Prvih par verzija Linux kernel-a, Linus je objavio pod licencom koju je sam definisao a koja je zabranjivala izmene i bilo kakvu komercijalnu upotrebu. U februaru 1992. godine verziju 0.12 Linux kernel-a licencira sa GNUGeneral Public License. Ovo će dati mogućnost da dođe do integracije Linux kernel-a u GNU projekat gde će zameniti još nezavršeni GNU Hurd kernel. Ovako formiran operativni sistem danas nazivamo punim imenom GNU/Linux operativnim sistemom.
Spajanje GNU projekta i Linux kernel-a zaokružilo je priču stvaranja jednog novog slobodnog operativnog sistema i zajednica je mogla da krene u distribuciju GNU/Linuksa. Među prvim takvim projektima je bio SLS (Softlanding Linux System). Prva verzija SLS-a je objavljena krajem 1992. godine. Jan Murdok (Ian Murdock) koji je napustio razvoj SLS-a osnovao je Debian projekt http://www.debian.org. Debian je postao najpopularnija GNU/Linuks distribucija iz koje je izvučen najveći broj derivata u svetu GNU/Linuksa. Iz SLS-a nastaje Slackware Linux distribucija http://www.slackware.com. Prva verzija Slackware Linux distribucije objavljena je 17. jula 1993. Kompanija Red Hat http://www.redhat.com je uvidela mogućnost da napravi svoju distribuciju i da distribuiranje, održavanje i podršku za tu distribuciju naplaćuje. Red Hat pokreće i slobodni Fedora projekat http://www.fedoraproject.org. Uz već nabrojane distribucije danas su Ubuntu http://www.ubuntu.com i Linuks Mint http://www.linuxmint.com. Listu skoro svih distribucija i informacije o njima možete naći na http://distrowatch.com.
Više o istoriji, sadašnjosti i budućnosti Slobodnog softvera, o Slobodnom softveru u Srbiji i regionu možete saznati i naučiti čitajući LiBRE! časopis o Slobodnom softveru http://libre.lugons.org.

Zašto Slobodan softver? Zašto GNU/Linuks?

Razlozi su višestruki.
Sloboda, zajednica, izbor, bezbednost, cena, legalnost, licenca. Slobodni ste da radite šta hoćete i kako hoćete. Imate veliki izbor distribucija, okruženja radne površi, programa. Distribucije dolaze sa preinstaliram osnovnim programima, drajverima. Nema straha od virusa, plavog ekrana smrti, slučajno obrisan sistemskih fajlova… Laka instalacija programa kroz softver menadžer. Jednostavno osvežavanje, nadogradnja sistema i programa. Mogućnost korišćenja sistema bez instalacije na hard disk putem live CD/DVD-a. Operativni sistem za poneti: Mogućnost instalacije i korišćenja operativnog sistema sa usb memorije…
Sve mane koje su vezane za korišćenje GNU/Linuksa prouzrokovane su Vlasničkim softverom (proprietary software) koji je standard u nekim oblastima računara i nije ga moguće zameniti, zaobići. Znači, kada pričamo o nerešivim problemima na GNU/Linuksa oni su (in)direktna posledica filosofije Vlasničkog softvera, jer upravo zbog takve filosofije GNU/Linuksa zajednica nije u mogućnosti da utiče na rešavanje problema.
Na sreću tih problema sve je manje. Igranje popularnih naslova igrica nije više crna rupa GNU/Linuksa. Ostaje da dođe bolja podrška za hardver od strane proizvođača u vidu drajvera, propratnih programa i usluga i da dođe popularni Vlasnički softver: Photoshop, 3DMax, MS Office…

Zašto je Linuks bolji http://www.whylinuxisbetter.net/index_ser.php
Nabavite GNU/Linuks http://getgnulinux.org/hr/
GNU/GPL licenca  http://broker824.blogspot.com/2013/07/gnu-licenca-za-upotrebu-softvera.html
Ričard Metju Stalman http://broker824.blogspot.com/2012/07/ricard-metju-stalman-ricard-metju.html

Izvor članka: http://zeljko.popivoda.com



петак, 16. август 2013.

BalCCon 2013

 

Prvi Balkan kompjuter kongres – BalCCon, održaće se 6. i 7. septembra u Novom Sadu. Balkan kompjuter kongres zamišljen je kao dvodnevno okupljanje međunarodne hakerske zajednice u organizaciji Udruženja Linux korisnika Novog Sada – LUGoNS-a. Tokom kongresa održaće se brojne prezentacije, radionice kao i predavanja sa osvrtom i na društveno-političke teme. Jedan deo kongresa biće posvećen „Hakerskom centru“ u kome će hakeri imati mogućnost da predstave svoje radove i projekte. 

Matična strana:
https://balccon.org/


Napomena
Pošto je termin "haker" postao sinonim za visokotehnološki kriminal, da ne ispadne ovo na kraju "kongres kriminalaca" postaviću ovde dve veze gde se objašnjava pravo-izvorno značenje reči "haker".
Možete pogledati ovde ili ovde.


уторак, 6. август 2013.

Pojam haker, kreker, lamer

 

 Haker, cracker, lamer - u cemu je razlika?



 
Razlika je velika, i ovaj tekst će pokušati da vam raščlani ova tri pojma i objasni šta svaki od njih znači. Mnogi ljudi, posebno oni koji rade u našim medijima (štampa, radio i tv stanice...) nazivaju sve i svašta hakerima i hakovanjem. Gotovo svako sada može da ode u neku TV stanicu, kaže da je haker, i odmah će se oko njega okupiti novinari i tražiti od njega intervju. Čak šta više, intervju će da urade bez ijednog dokaza da intervjuišu hakera! Na taj način ne samo što pokazuju da su neprofesionalni, već izazivaju i ogorčenje kod određenog broja gledaoca koji su bar malo upućeni u hakersku kulturu.
Pojam haker (eng. hacker) u svom izvornom značenju opisuje osobu koja se bavi istraživanjem mogućnosti računara i njihovoj pozitivnoj primeni u svakodnevnom životu. Kao što vidite, ovde se nigde ne spominje da su hakeri zli, da nanose štetu drugima i da su opasni po svet. Hakeri su veoma inteligentne osobe koje istražuju ono što je sakriveno u hardveru i softveru. Prostije rečeno, oni su pronalazači onoga što je ili neko sakrio od oči javnosti ili pronalazači propusta koji su napravljeni greškom! Kod prvog slučaja, kada kažemo "sakrio" mislimo obično na programe, mada se i u hardveru može sakriti dosta toga. Hakeri su po prirodi radoznali ljudi, vole sve da saznaju i ne vole kad je nešto sakriveno od njih. U programima može dosta toga da se sakrije, naročito u programima čiji je izvorni kod nedostupan javnosti, kakav je ceo Windows i skoro svi programi koji rade pod njim! U takvim programima mogu da se recimo sakriju podprogrami za špijuniranje i programi koji će samo odabranim ljudima omogućiti pristup zabranjenim resursima, poput vaših hard-diskova. Može se, dakle, slobodno reći da hakeri ne vole da neko nekome ugrožava privatnost, i zato proučavaju računare, sa željom da nađu uljeze u njima. Oni se zalažu za apsolutnu privatnost, što je uostalom i ljudsko pravo, i svi bi po pravilu trebali da imaju potpunu privatnost. Takođe, ne vole cenzuru, jer to vodi ka jednoumlju, u šta smo se i uverili u proteklih pola veka! Jednom rečju, oni su za apsolutnu ravnopravnost, za razotkrivanje svih tajni i za privatnost. Kod drugog slučaja, ljudi puno puta nesvesno prave greške, koje mogu da se iskoriste za ugrozavanje nečije privatnosti. Na primer, programer koji je pisao neku Java funkciju u browseru Internet Explorer je zaboravio da napiše rutinu za proveru dužine nekog podatka koji učitana strana definiše. I sada, ako neko pronađe propust i namerno napravi stranu koja iskorišćava propust, i ako neko ko ima pomenuti browser učita tu stranu, IE će uraditi nešto što po pravilu ne bi smeo, i na taj način ošteti posetioca strane. Hakeri traže takve propuste, i ako ih nađu, obaveštavaju svet o tome kako bi proizvođač datog programa ispravio propust i kako bi krajnji korisnici preduzeli određene korake i na taj način zastitili sebe na vreme. Hakeri su mišljenja da je bolje da svi znaju za određeni propust nego da "niko" ne zna, zato što veruju da ipak neko zna za propust, i to koristi da bi špijunirao nekoga. Kada ne bi bilo hakera, danas bi imali browsere, mail, news i icq klijente i servere prepunih bezbednosnih propusta, u proseku bi svaki klijent i server imao oko 5 propusta. Do sada je ukupno pronađeno više od 10.000 hiljada propusta, i pitanje je da li baš niko ne bi znao za te propuste, naročito ako kažemo da je za neke propuste dokazano da su namerno napravljeni! Pitanje "zašto namerno" je ovde suvišno, i baš zbog ovih razloga hakeri postoje, vredno rade i otkrivaju nove tajne. Dnevno se u proseku oko 5 novih propusta pronađe!
Sa druge strane, hakeri su časni ljudi, pošteni, civilizovani, imaju svoju kulturu! Hakerska kultura im ne dopušta da propuste koje otkriju iskoriste u nehumane svrhe. Ako nađu neki propust, oni moraju da obaveste javnost o tome, i ne smeju da ga iskoriste da bi ugrozili nečiju privatnost ili napravili štetu bilo kome.


Sada jedan savet kako proveriti da li je dotični haker. Prvo ga pitajte da li je do sada naneo nekome štetu koristeći računar. Ako odgovori potvrdno, ili čak počne da se hvali time - imate posla sa crackerom, jer hakeri ne nanose štetu drugima. Zatim ga pitajte šta je otkrio. Ako kaže "nista, koristim već pronadjene propuste" - imate posla sa lamerom, jer je haker samo onaj koji pronađe nešto jedinstveno, što još niko nije pronašao. Upravo zbog toga ne može svako da bude haker, baš kao što ne može svako da bude doktor nauka!
Crackeri (cita se 'krekeri') su isto pronalazači, inteligetni ljudi, ali oni, između ostalog, koriste svoje znanje i svoja otkrića da bi nekome naneli štetu. Crackeri pišu viruse i trojance, upadaju na servere i prave štetu na njima (uglavnom tako što izmene prvu stranu sajta i ostave neku poruku).


Lameri su uglavnom klinci, koji nisu nista otkrili i koji takođe nanose štetu drugima, obično da bi ukrali neku šifru za Internet ili uništili nekome disk koristeći trojance, viruse, pa čak i exploite, koje su crackeri napisali. Oni su gotovani, nauče kako se koriste trojanci i onda prave štetu poštenom svetu, misleći da su hakeri. Mnogi od njih ne znaju čak ni kako funkcioniše Internet. Cilj im je samo da naprave neku pakost koristeći izum nekog crackera. 


Onog trenutka kada haker svojim pronalaskom napravi nekome štetu - odmah prestaje da bude haker i postaje cracker! Sasvim je pogrešno reći "hakeri su uhakovali sajt..", kao i "hakeri su napravili novog crva...". Hakeri uopšte ne nanose štetu, to čine crackeri i lameri. I potpuno je pogrešno mrzeti hakere. One koje treba mrzeti i prezirati su crackeri i lameri! Hakeri su pronalazači, naučnici, i ne može se postati haker preko noći. Profesija "haker" je veoma cista, poštena, plemenita i velikim trudom stečena profesija.
Na kraju, biti haker znači biti osoba koja ima ogroman koeficijent inteligencije, osoba koja ceo dan provede za računarom proučavajući ga, osoba koja to čini da bi zaštitila ostale korisnike računara i omogućila im potpunu privatnost, osoba koja svojim pronalascima gura čovečanstvo ka napretku, i osoba koja uvek može da vas pogleda u oči!

 Izvor teksta: http://www.mycity.rs

уторак, 23. јул 2013.

 

Upotreba skripte baby_to_sleep :)


Inspirisan  prinovama mojih drugara (deda i ujak) i inspirisan ovim video prilogom


onako sa nogu i na brzinu, bez ikakve pripreme ili obrade videa, snimio sam i postavio nešto slično.


Jednostavna ali jako zanimljiva bash shell skriptica. U omiljeni tekst editor snimiti kod ispod u /home/ime direktorijum, sa naslovom recimo baby_to_sleep


#!/bin/bash
## za uspavljivanje beba bez muke :)
### do godinu dana uzrasta

while [ 1 = 1 ]
do
#eject CDROM
eject

#pull CDROM tray back in
eject -t
done

Pokretanje skripta
$ chmod +x baby_to_sleep
$ ./baby_to_sleep


I potom ćemo dobiti ljuljašku za našeg mališana :D

 



понедељак, 8. јул 2013.

LiBRE! 14 je dostupan za preuzimanje

 

 

Napokon smo odlučili šta ćemo sa našim Facebook fun page-om i Twitter nalogom. Poslužiće nam za prenošenje vesti iz FLOSS sveta. Još samo da nam se jave zainteresovani saradnici koji bi to mogli da rade. Sa postojećim brojem ljudi to još nismo u stanju da sprovedemo u delo, pa ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane da nam se jave i tako doprinesu daljem unapređenju našeg zajedničkog projekta. Autori i drugi zainteresovani budući saradnici mogu i dalje da nam se javljaju na našu već poznatu adresu elektronske pošte libre [et] lugons [tačka] org.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite četrnaesti broj.

LiBRE! tim

уторак, 9. април 2013.


LiBRE! 11 je dostupan za preuzimanje

 

 



Saznajte šta je zaista FLOSS, naučite kako da napravite dobru žurku uz pomoć programa Mixxx, informišite se o programu za slušanje radio stanica putem interneta – Great Little Radio Player (delo domaćeg autora) i razmislite o primeni filozofije slobodnog softvera u svakodnevnom životu.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite jedanaesti broj.

LiBRE! tim




понедељак, 4. март 2013.

  'LiBRE časopis broj 10'

 


28.02.2013. proslavili smo godinu dana od kada je pokrenuta inicijativa za pokretanje jedinog nekomercijalnog časopisa na srpskom jeziku o slobodnom softveru.

Iako početak nije bio lak možemo reći da smo postali ono što smo planirali, časopis koji ruši barijere i spaja ideju slobodnog softvera u celom regionu.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim


понедељак, 4. фебруар 2013.

 'LiBRE časopis broj 09'

 

 


Izašao je novi deveti broj na ukupno 48 strana. Uz stalne rubrike dolazi i nova rubrika o hardveru.
Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim

понедељак, 31. децембар 2012.

'LiBRE časopis broj 08'

 

 



Prolazi prva kalendarska godina LiBRE! časopisa a na vratima kuca druga. Za ovaj prelazni period pripremili smo novogodišnji broj časopisa LiBRE!. Dosta prostora smo dali novogodišnjim čestitkama jer tako i treba da bude u novogodišnjem broju ali nismo zanemarili redovan sadržaj i zato ovaj broj časopisa dolazi na 58 stranica. Potrudili smo se i uspeli da novogodišnji broj izdamo u PDF i ePUB formatu.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

Srećni praznici! Čitamo se i u 2013.!

LiBRE! tim


понедељак, 15. октобар 2012.

 Libre novosti


Od danas je peti broj LiBRE! časopisa dostupan za preuzimanje i u ePUB formatu.

Posetite http://libre.lugons.org i preuzmite LiBRE! časopis.

LiBRE! tim.


понедељак, 10. септембар 2012.

 

'LiBRE! časopis broj 04'


Četvrti broj časopisa o slobodnom softveru dostupan je za preuzimanje.



Kao i prethodnih meseci, stiže nam nov broj časopisa LiBRE! Novina u ovom broju je što je časopis dostupan i u ePUB formatu, uz PDF u višoj i nižoj rezoluciji i ćirilično i latinično izdanje.
Tema ovog broja je Dan slobodnog softvera koji će biti održan 15. septembra u Beogradu. Nastavljeni su serijali članaka o cyber kriminalu, muzičkoj produkciji, Scribusu i drugim. U ovom broju je u rubrici o istorijatu domaćih FLOSS zajednica predstavljen LUGoNS. Neke od preostalih zanimljivih tema su I iscrpan članak o nesvakidašnjim radnim okruženjima, jinja2 šabloni kao dopuna teksta o web aplikacija pisanim u pythonu itd.

Časopis LiBRE! možete preuzeti sa sledeće lokacije:
https://libre.lugons.org

Možete pogledati poslednji post na
https://libre.lugons.org/index.php/2012/09/libre-casopis-broj-04/

понедељак, 6. август 2012.

 

'LiBRE! časopis broj 03'

 


Dostupan je treći broj časopisa LiBRE!


Upoznajte se sa začecima elektronskog kriminala, zabavite se malo uz smešne
strane i osećajte se prijatno na slobodnoj teritoriji, ukoliko ste Windows
korisnik i početnik u svetu slobodnog softvera, uz slobodne programe za
ćaskanje.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

Možete pogledati poslednji post na
https://libre.lugons.org/index.php/2012/08/libre-casopis-broj-03/


Srdačan pozdrav,
LiBRE!


среда, 11. јул 2012.

 'LiBRE! časopis broj 02'




  Dostupan je drugi broj časopisa LiBRE! Uspeli smo da i ovo izdanje pripremimo u
roku od mesec dana. Novina je što je sada časopis dostupan i u višoj
rezoluciji. Tim je opet proširen, a nadamo se da je to primetno i po sadržaju
i po izgledu.
Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite nov broj.

Možete pogledati poslednji post na
https://libre.lugons.org/index.php/2012/07/libre-casopis-broj-02/

Primili ste ovu poruku jer ste tražili da budete obavešteni o novim
dogadjajima.
Srdačan pozdrav,
LiBRE!

понедељак, 11. јун 2012.

Prvi broj časopisa LiBRE je objavljen! 

Časopis o slobodnom softveru



Nakon što je nulti broj LiBRE! časopisa o slobodnom softveru preuzet u preko 2000 primeraka, prepoznali smo želju zajednice da čita i saznaje novosti iz jednog ovakvog časopisa i održali smo reč da ćemo za mesec dana objaviti sledeći, prvi broj.

Naš tim je tim volontera, entuzijasta i zaljubljenika u slobodu, okupljenih oko zajedničke ideje. Radili smo punom parom u proteklih mesec dana kako bi prvi broj časopisa LiBRE! obradovao sve zainteresovane i postao dostupan svima.

Preuzmite besplatno već danas prvi broj LiBRE! časopisa o slobodnom softveru sa našeg sajta: https://libre.lugons.org

LiBRE! tim