Приказивање постова са ознаком Linus. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Linus. Прикажи све постове

недеља, 18. август 2013.

Dan Slobode Softvera


 

 

Dan slobode softvera

Dan slobode softvera http://softwarefreedomday.org je godišnja proslava Slobodnog softvera širom sveta. Osmišljen da upozna javnost sa Slobodnom softverom. Obeležava se svake treće subote u septembru.

Slobodan softver

Slobodni softver je stvar slobode, a ne cene.
Slobodni softver je stvar slobode korisnika da pokreću, umnožavaju, raspodeljuju, proučavaju, menjaju i poboljšavaju softver. Preciznije, on se odnosi na četiri vrste sloboda, koje se pružaju njegovim korisnicima:
  1. Slobodu pokretanja programa, za bilo koju svrhu.
  2. Slobodu proučavanja načina rada programa i prilagođavanja programa vašim potrebama. – Preduslov za ovo jeste obezbeđivanje pristupa izvornom kodu.
  3. Slobodu raspodeljivanja primeraka programa, kako biste mogli da pomognete bližnjem.
  4. Slobodu poboljšavanja programa i objavljivanja vaših izmena u javnosti, kako bi cela zajednica imala koristi. – Preduslov za ovo jeste obezbeđivanje pristupa izvornom kodu.
Definiciju Slobodnog softvera možete pročitati na
http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.sr.html
http://fsfe.org/about/basics/freesoftware.sr.html


GNU/Linuks

1983. Ričard Stolman (Richard Stallman) najavljuje GNU projekat (GNU’s not Unix – GNU nije UNIX) http://www.gnu.org. Svojim manifestom poziva istomišljenike da mu pomognu u projektu i objašnjava principe slobode softvera. Rad na razvoju GNU operativnog sistema, Ričard Stolman počinje u januaru 1984. a osniva i Free Software Foundation (FSF) http://www.fsf.org u oktobru 1985. godine. On je tvorac definicije Slobodnog softvera i stvara Copyleft koncept koji je dizajniran tako da obezbedi softversku slobodu za sve. On voli da kaže da Slobodan softver treba shvatiti kao slobodu govora a ne kao besplatno pivo („think of free as in free speech, not as in free beer“). U suštini ove njegove rečenice je pojašnjenje engleske reči „free“ koja može da znači i sloboda i besplatno i znači da je prava sloboda samo ako daje mogućnost svakome da menja, prilagođava svojim potrebama i stvara novu upotrebnu vrednost koju deli drugima a ne samo kao mogućnost besplatnog nekritičkog konzumiranja. GNU je kompatabilan sa UNIX-om ali to je sasvim drugačiji sistem koji se ne oslanja na Uniks, jer nije slobodan.
Prvi GNU je imao problem nedostatka pravog slobodnog kernel-a koji je morao brzo da reši. Rešenje je došlo iz Finske. Na Univerzitetu u Helsinkiju, tadašnji student Linus Torvalds (Linus Torvalds) iz hobija je razvio kernel http://kernel.org koji je bio sličan UNIX-ovom. Svoj rad je objavio u aprilu 1991. sa namerom da proveri upotrebnu vrednost svog rada. Ovaj novi kernel je nazvao po iskrivljenom izgovoru svoga imena, Linux. Prvih par verzija Linux kernel-a, Linus je objavio pod licencom koju je sam definisao a koja je zabranjivala izmene i bilo kakvu komercijalnu upotrebu. U februaru 1992. godine verziju 0.12 Linux kernel-a licencira sa GNUGeneral Public License. Ovo će dati mogućnost da dođe do integracije Linux kernel-a u GNU projekat gde će zameniti još nezavršeni GNU Hurd kernel. Ovako formiran operativni sistem danas nazivamo punim imenom GNU/Linux operativnim sistemom.
Spajanje GNU projekta i Linux kernel-a zaokružilo je priču stvaranja jednog novog slobodnog operativnog sistema i zajednica je mogla da krene u distribuciju GNU/Linuksa. Među prvim takvim projektima je bio SLS (Softlanding Linux System). Prva verzija SLS-a je objavljena krajem 1992. godine. Jan Murdok (Ian Murdock) koji je napustio razvoj SLS-a osnovao je Debian projekt http://www.debian.org. Debian je postao najpopularnija GNU/Linuks distribucija iz koje je izvučen najveći broj derivata u svetu GNU/Linuksa. Iz SLS-a nastaje Slackware Linux distribucija http://www.slackware.com. Prva verzija Slackware Linux distribucije objavljena je 17. jula 1993. Kompanija Red Hat http://www.redhat.com je uvidela mogućnost da napravi svoju distribuciju i da distribuiranje, održavanje i podršku za tu distribuciju naplaćuje. Red Hat pokreće i slobodni Fedora projekat http://www.fedoraproject.org. Uz već nabrojane distribucije danas su Ubuntu http://www.ubuntu.com i Linuks Mint http://www.linuxmint.com. Listu skoro svih distribucija i informacije o njima možete naći na http://distrowatch.com.
Više o istoriji, sadašnjosti i budućnosti Slobodnog softvera, o Slobodnom softveru u Srbiji i regionu možete saznati i naučiti čitajući LiBRE! časopis o Slobodnom softveru http://libre.lugons.org.

Zašto Slobodan softver? Zašto GNU/Linuks?

Razlozi su višestruki.
Sloboda, zajednica, izbor, bezbednost, cena, legalnost, licenca. Slobodni ste da radite šta hoćete i kako hoćete. Imate veliki izbor distribucija, okruženja radne površi, programa. Distribucije dolaze sa preinstaliram osnovnim programima, drajverima. Nema straha od virusa, plavog ekrana smrti, slučajno obrisan sistemskih fajlova… Laka instalacija programa kroz softver menadžer. Jednostavno osvežavanje, nadogradnja sistema i programa. Mogućnost korišćenja sistema bez instalacije na hard disk putem live CD/DVD-a. Operativni sistem za poneti: Mogućnost instalacije i korišćenja operativnog sistema sa usb memorije…
Sve mane koje su vezane za korišćenje GNU/Linuksa prouzrokovane su Vlasničkim softverom (proprietary software) koji je standard u nekim oblastima računara i nije ga moguće zameniti, zaobići. Znači, kada pričamo o nerešivim problemima na GNU/Linuksa oni su (in)direktna posledica filosofije Vlasničkog softvera, jer upravo zbog takve filosofije GNU/Linuksa zajednica nije u mogućnosti da utiče na rešavanje problema.
Na sreću tih problema sve je manje. Igranje popularnih naslova igrica nije više crna rupa GNU/Linuksa. Ostaje da dođe bolja podrška za hardver od strane proizvođača u vidu drajvera, propratnih programa i usluga i da dođe popularni Vlasnički softver: Photoshop, 3DMax, MS Office…

Zašto je Linuks bolji http://www.whylinuxisbetter.net/index_ser.php
Nabavite GNU/Linuks http://getgnulinux.org/hr/
GNU/GPL licenca  http://broker824.blogspot.com/2013/07/gnu-licenca-za-upotrebu-softvera.html
Ričard Metju Stalman http://broker824.blogspot.com/2012/07/ricard-metju-stalman-ricard-metju.html

Izvor članka: http://zeljko.popivoda.com



понедељак, 3. јун 2013.





LiBRE! 13 je dostupan za preuzimanje 




I dalje smo u potrazi za novim autorima. Na jednom sastanku redakcije na IRC kanalu #floss-magazin na irc.freenode.net serveru, novi autori su nam priznali da su imali straha da se prijave. Strah dolazi iz nesigurnosti u sopstveno znanje i sposobnosti, i iz predubeđenja da mi mnogo tražimo od autora. Kasnije su se i sami uverili da opravdanih razloga za strah nije bilo. Rekli su nam da nismo suviše zahtevni a svoje znanje i sposobnosti su prvom prilikom i dokazali. Da nam ne biste slepo verovali na reč, dođite i sami na naš IRC kanal i uverite se kako sve funkcioniše! Za sva pitanja, na raspolaganju vam je i već poznata adresa e-pošte libre@lugons.org.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim

понедељак, 4. март 2013.

  'LiBRE časopis broj 10'

 


28.02.2013. proslavili smo godinu dana od kada je pokrenuta inicijativa za pokretanje jedinog nekomercijalnog časopisa na srpskom jeziku o slobodnom softveru.

Iako početak nije bio lak možemo reći da smo postali ono što smo planirali, časopis koji ruši barijere i spaja ideju slobodnog softvera u celom regionu.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim


понедељак, 4. фебруар 2013.

 'LiBRE časopis broj 09'

 

 


Izašao je novi deveti broj na ukupno 48 strana. Uz stalne rubrike dolazi i nova rubrika o hardveru.
Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim

среда, 7. новембар 2012.

 LiBRE! časopis broj 06

 

  

Prošlo je više od šest meseci od izlaska probnog broja. Časopis je do danas preuzet u skoro 14.000 primeraka. 
Oko 120 komentara je ostavljeno na sajtu.Posetioci sajta najčešće pristupaju sajtu preko Mozilla Firefox 52,4% i MS Windowsa 47,81%, najviše ih dolazi iz Srbije 60,75%, a prepoznaju nas po terminu Libre časopis 41,43%, najposećenija stranica je Preuzimanje 63,01%, a najviše posetilaca nam šalje portal Linux za sve 25,36%; što nas na kraju dovodi do brojke od 40.903 poseta sa napomenom da u jednom periodu od oko mesec dana statistika nije bila u funkciji.

Pred vama je šesti broj dostupan za preuzimanje. Ne nameravamo da se ovde zaustavimo. Idemo zajedno dalje!

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim

понедељак, 15. октобар 2012.

 Libre novosti


Od danas je peti broj LiBRE! časopisa dostupan za preuzimanje i u ePUB formatu.

Posetite http://libre.lugons.org i preuzmite LiBRE! časopis.

LiBRE! tim.


понедељак, 8. октобар 2012.

LiBRE! časopis broj 05


 Dragi prijatelji zadovoljstvo nam je objaviti da je izašao peti broj časopisa LiBRE!



Nadamo se da smo ispunili vaša očekivanja. Ipak, ako imate primedbi, predloga,
pohvala, ako želite da nam pomognete i doprinesete daljem razvoju časopisa
pišite nam putem https://libre.lugons.org/index.php/kontakt/ ili na našu već
poznatu adresu libre@lugons.org.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

https://libre.lugons.org/index.php/libre-tim/ 
LiBRE! tim

понедељак, 10. септембар 2012.

 

'LiBRE! časopis broj 04'


Četvrti broj časopisa o slobodnom softveru dostupan je za preuzimanje.



Kao i prethodnih meseci, stiže nam nov broj časopisa LiBRE! Novina u ovom broju je što je časopis dostupan i u ePUB formatu, uz PDF u višoj i nižoj rezoluciji i ćirilično i latinično izdanje.
Tema ovog broja je Dan slobodnog softvera koji će biti održan 15. septembra u Beogradu. Nastavljeni su serijali članaka o cyber kriminalu, muzičkoj produkciji, Scribusu i drugim. U ovom broju je u rubrici o istorijatu domaćih FLOSS zajednica predstavljen LUGoNS. Neke od preostalih zanimljivih tema su I iscrpan članak o nesvakidašnjim radnim okruženjima, jinja2 šabloni kao dopuna teksta o web aplikacija pisanim u pythonu itd.

Časopis LiBRE! možete preuzeti sa sledeće lokacije:
https://libre.lugons.org

Možete pogledati poslednji post na
https://libre.lugons.org/index.php/2012/09/libre-casopis-broj-04/

понедељак, 6. август 2012.

 

'LiBRE! časopis broj 03'

 


Dostupan je treći broj časopisa LiBRE!


Upoznajte se sa začecima elektronskog kriminala, zabavite se malo uz smešne
strane i osećajte se prijatno na slobodnoj teritoriji, ukoliko ste Windows
korisnik i početnik u svetu slobodnog softvera, uz slobodne programe za
ćaskanje.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

Možete pogledati poslednji post na
https://libre.lugons.org/index.php/2012/08/libre-casopis-broj-03/


Srdačan pozdrav,
LiBRE!


субота, 23. јун 2012.

Kreator Linuxa kaže da je Nvidia najgora kompanija


Kompanija Nvidia je uspela da napravi mnogo prijatelja, ali je sa druge strane uspela mnogima i da "stane na žulj", i to tamo gde baš i nema mnogo smisla za tako nešto. Tvorac Linux open source softvera Linus Torvalds nedavno je (14. juna) izneo svoje mišljenje o Nvidiji koje je donelo dosta polemika. On je na jednoj javnoj prezentaciji optužio Nvidiju da je kriva za neuspeh isporučivanja drajvera za Linux. Tom prilikom on je ovu kompaniju nazvao "najgorom kompanijom ikada", a koliko je bio iznerviran govori i činenica da je završio svoj govor sa rečima "Nvidia: F*** You!".

Nije se ustručavao ni da pokaže srednji prst ka Nvidiji tom prilikom, a njegov komentar možete videti negde oko 49-og minuta videa u prilogu koji prikazuje njegov nastup. Dakle Nvidia radi odličan posao kada su u pitanju drajveri za Windows RT, dok joj prema rečima Torvaldsa nedostaje prijateljstvo prema open-source Linux zajednici.


Video prilozi