недеља, 18. август 2013.

Dan Slobode Softvera


 

 

Dan slobode softvera

Dan slobode softvera http://softwarefreedomday.org je godišnja proslava Slobodnog softvera širom sveta. Osmišljen da upozna javnost sa Slobodnom softverom. Obeležava se svake treće subote u septembru.

Slobodan softver

Slobodni softver je stvar slobode, a ne cene.
Slobodni softver je stvar slobode korisnika da pokreću, umnožavaju, raspodeljuju, proučavaju, menjaju i poboljšavaju softver. Preciznije, on se odnosi na četiri vrste sloboda, koje se pružaju njegovim korisnicima:
  1. Slobodu pokretanja programa, za bilo koju svrhu.
  2. Slobodu proučavanja načina rada programa i prilagođavanja programa vašim potrebama. – Preduslov za ovo jeste obezbeđivanje pristupa izvornom kodu.
  3. Slobodu raspodeljivanja primeraka programa, kako biste mogli da pomognete bližnjem.
  4. Slobodu poboljšavanja programa i objavljivanja vaših izmena u javnosti, kako bi cela zajednica imala koristi. – Preduslov za ovo jeste obezbeđivanje pristupa izvornom kodu.
Definiciju Slobodnog softvera možete pročitati na
http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.sr.html
http://fsfe.org/about/basics/freesoftware.sr.html


GNU/Linuks

1983. Ričard Stolman (Richard Stallman) najavljuje GNU projekat (GNU’s not Unix – GNU nije UNIX) http://www.gnu.org. Svojim manifestom poziva istomišljenike da mu pomognu u projektu i objašnjava principe slobode softvera. Rad na razvoju GNU operativnog sistema, Ričard Stolman počinje u januaru 1984. a osniva i Free Software Foundation (FSF) http://www.fsf.org u oktobru 1985. godine. On je tvorac definicije Slobodnog softvera i stvara Copyleft koncept koji je dizajniran tako da obezbedi softversku slobodu za sve. On voli da kaže da Slobodan softver treba shvatiti kao slobodu govora a ne kao besplatno pivo („think of free as in free speech, not as in free beer“). U suštini ove njegove rečenice je pojašnjenje engleske reči „free“ koja može da znači i sloboda i besplatno i znači da je prava sloboda samo ako daje mogućnost svakome da menja, prilagođava svojim potrebama i stvara novu upotrebnu vrednost koju deli drugima a ne samo kao mogućnost besplatnog nekritičkog konzumiranja. GNU je kompatabilan sa UNIX-om ali to je sasvim drugačiji sistem koji se ne oslanja na Uniks, jer nije slobodan.
Prvi GNU je imao problem nedostatka pravog slobodnog kernel-a koji je morao brzo da reši. Rešenje je došlo iz Finske. Na Univerzitetu u Helsinkiju, tadašnji student Linus Torvalds (Linus Torvalds) iz hobija je razvio kernel http://kernel.org koji je bio sličan UNIX-ovom. Svoj rad je objavio u aprilu 1991. sa namerom da proveri upotrebnu vrednost svog rada. Ovaj novi kernel je nazvao po iskrivljenom izgovoru svoga imena, Linux. Prvih par verzija Linux kernel-a, Linus je objavio pod licencom koju je sam definisao a koja je zabranjivala izmene i bilo kakvu komercijalnu upotrebu. U februaru 1992. godine verziju 0.12 Linux kernel-a licencira sa GNUGeneral Public License. Ovo će dati mogućnost da dođe do integracije Linux kernel-a u GNU projekat gde će zameniti još nezavršeni GNU Hurd kernel. Ovako formiran operativni sistem danas nazivamo punim imenom GNU/Linux operativnim sistemom.
Spajanje GNU projekta i Linux kernel-a zaokružilo je priču stvaranja jednog novog slobodnog operativnog sistema i zajednica je mogla da krene u distribuciju GNU/Linuksa. Među prvim takvim projektima je bio SLS (Softlanding Linux System). Prva verzija SLS-a je objavljena krajem 1992. godine. Jan Murdok (Ian Murdock) koji je napustio razvoj SLS-a osnovao je Debian projekt http://www.debian.org. Debian je postao najpopularnija GNU/Linuks distribucija iz koje je izvučen najveći broj derivata u svetu GNU/Linuksa. Iz SLS-a nastaje Slackware Linux distribucija http://www.slackware.com. Prva verzija Slackware Linux distribucije objavljena je 17. jula 1993. Kompanija Red Hat http://www.redhat.com je uvidela mogućnost da napravi svoju distribuciju i da distribuiranje, održavanje i podršku za tu distribuciju naplaćuje. Red Hat pokreće i slobodni Fedora projekat http://www.fedoraproject.org. Uz već nabrojane distribucije danas su Ubuntu http://www.ubuntu.com i Linuks Mint http://www.linuxmint.com. Listu skoro svih distribucija i informacije o njima možete naći na http://distrowatch.com.
Više o istoriji, sadašnjosti i budućnosti Slobodnog softvera, o Slobodnom softveru u Srbiji i regionu možete saznati i naučiti čitajući LiBRE! časopis o Slobodnom softveru http://libre.lugons.org.

Zašto Slobodan softver? Zašto GNU/Linuks?

Razlozi su višestruki.
Sloboda, zajednica, izbor, bezbednost, cena, legalnost, licenca. Slobodni ste da radite šta hoćete i kako hoćete. Imate veliki izbor distribucija, okruženja radne površi, programa. Distribucije dolaze sa preinstaliram osnovnim programima, drajverima. Nema straha od virusa, plavog ekrana smrti, slučajno obrisan sistemskih fajlova… Laka instalacija programa kroz softver menadžer. Jednostavno osvežavanje, nadogradnja sistema i programa. Mogućnost korišćenja sistema bez instalacije na hard disk putem live CD/DVD-a. Operativni sistem za poneti: Mogućnost instalacije i korišćenja operativnog sistema sa usb memorije…
Sve mane koje su vezane za korišćenje GNU/Linuksa prouzrokovane su Vlasničkim softverom (proprietary software) koji je standard u nekim oblastima računara i nije ga moguće zameniti, zaobići. Znači, kada pričamo o nerešivim problemima na GNU/Linuksa oni su (in)direktna posledica filosofije Vlasničkog softvera, jer upravo zbog takve filosofije GNU/Linuksa zajednica nije u mogućnosti da utiče na rešavanje problema.
Na sreću tih problema sve je manje. Igranje popularnih naslova igrica nije više crna rupa GNU/Linuksa. Ostaje da dođe bolja podrška za hardver od strane proizvođača u vidu drajvera, propratnih programa i usluga i da dođe popularni Vlasnički softver: Photoshop, 3DMax, MS Office…

Zašto je Linuks bolji http://www.whylinuxisbetter.net/index_ser.php
Nabavite GNU/Linuks http://getgnulinux.org/hr/
GNU/GPL licenca  http://broker824.blogspot.com/2013/07/gnu-licenca-za-upotrebu-softvera.html
Ričard Metju Stalman http://broker824.blogspot.com/2012/07/ricard-metju-stalman-ricard-metju.html

Izvor članka: http://zeljko.popivoda.com



петак, 16. август 2013.

BalCCon 2013

 

Prvi Balkan kompjuter kongres – BalCCon, održaće se 6. i 7. septembra u Novom Sadu. Balkan kompjuter kongres zamišljen je kao dvodnevno okupljanje međunarodne hakerske zajednice u organizaciji Udruženja Linux korisnika Novog Sada – LUGoNS-a. Tokom kongresa održaće se brojne prezentacije, radionice kao i predavanja sa osvrtom i na društveno-političke teme. Jedan deo kongresa biće posvećen „Hakerskom centru“ u kome će hakeri imati mogućnost da predstave svoje radove i projekte. 

Matična strana:
https://balccon.org/


Napomena
Pošto je termin "haker" postao sinonim za visokotehnološki kriminal, da ne ispadne ovo na kraju "kongres kriminalaca" postaviću ovde dve veze gde se objašnjava pravo-izvorno značenje reči "haker".
Možete pogledati ovde ili ovde.


уторак, 6. август 2013.

Pojam haker, kreker, lamer

 

 Haker, cracker, lamer - u cemu je razlika?



 
Razlika je velika, i ovaj tekst će pokušati da vam raščlani ova tri pojma i objasni šta svaki od njih znači. Mnogi ljudi, posebno oni koji rade u našim medijima (štampa, radio i tv stanice...) nazivaju sve i svašta hakerima i hakovanjem. Gotovo svako sada može da ode u neku TV stanicu, kaže da je haker, i odmah će se oko njega okupiti novinari i tražiti od njega intervju. Čak šta više, intervju će da urade bez ijednog dokaza da intervjuišu hakera! Na taj način ne samo što pokazuju da su neprofesionalni, već izazivaju i ogorčenje kod određenog broja gledaoca koji su bar malo upućeni u hakersku kulturu.
Pojam haker (eng. hacker) u svom izvornom značenju opisuje osobu koja se bavi istraživanjem mogućnosti računara i njihovoj pozitivnoj primeni u svakodnevnom životu. Kao što vidite, ovde se nigde ne spominje da su hakeri zli, da nanose štetu drugima i da su opasni po svet. Hakeri su veoma inteligentne osobe koje istražuju ono što je sakriveno u hardveru i softveru. Prostije rečeno, oni su pronalazači onoga što je ili neko sakrio od oči javnosti ili pronalazači propusta koji su napravljeni greškom! Kod prvog slučaja, kada kažemo "sakrio" mislimo obično na programe, mada se i u hardveru može sakriti dosta toga. Hakeri su po prirodi radoznali ljudi, vole sve da saznaju i ne vole kad je nešto sakriveno od njih. U programima može dosta toga da se sakrije, naročito u programima čiji je izvorni kod nedostupan javnosti, kakav je ceo Windows i skoro svi programi koji rade pod njim! U takvim programima mogu da se recimo sakriju podprogrami za špijuniranje i programi koji će samo odabranim ljudima omogućiti pristup zabranjenim resursima, poput vaših hard-diskova. Može se, dakle, slobodno reći da hakeri ne vole da neko nekome ugrožava privatnost, i zato proučavaju računare, sa željom da nađu uljeze u njima. Oni se zalažu za apsolutnu privatnost, što je uostalom i ljudsko pravo, i svi bi po pravilu trebali da imaju potpunu privatnost. Takođe, ne vole cenzuru, jer to vodi ka jednoumlju, u šta smo se i uverili u proteklih pola veka! Jednom rečju, oni su za apsolutnu ravnopravnost, za razotkrivanje svih tajni i za privatnost. Kod drugog slučaja, ljudi puno puta nesvesno prave greške, koje mogu da se iskoriste za ugrozavanje nečije privatnosti. Na primer, programer koji je pisao neku Java funkciju u browseru Internet Explorer je zaboravio da napiše rutinu za proveru dužine nekog podatka koji učitana strana definiše. I sada, ako neko pronađe propust i namerno napravi stranu koja iskorišćava propust, i ako neko ko ima pomenuti browser učita tu stranu, IE će uraditi nešto što po pravilu ne bi smeo, i na taj način ošteti posetioca strane. Hakeri traže takve propuste, i ako ih nađu, obaveštavaju svet o tome kako bi proizvođač datog programa ispravio propust i kako bi krajnji korisnici preduzeli određene korake i na taj način zastitili sebe na vreme. Hakeri su mišljenja da je bolje da svi znaju za određeni propust nego da "niko" ne zna, zato što veruju da ipak neko zna za propust, i to koristi da bi špijunirao nekoga. Kada ne bi bilo hakera, danas bi imali browsere, mail, news i icq klijente i servere prepunih bezbednosnih propusta, u proseku bi svaki klijent i server imao oko 5 propusta. Do sada je ukupno pronađeno više od 10.000 hiljada propusta, i pitanje je da li baš niko ne bi znao za te propuste, naročito ako kažemo da je za neke propuste dokazano da su namerno napravljeni! Pitanje "zašto namerno" je ovde suvišno, i baš zbog ovih razloga hakeri postoje, vredno rade i otkrivaju nove tajne. Dnevno se u proseku oko 5 novih propusta pronađe!
Sa druge strane, hakeri su časni ljudi, pošteni, civilizovani, imaju svoju kulturu! Hakerska kultura im ne dopušta da propuste koje otkriju iskoriste u nehumane svrhe. Ako nađu neki propust, oni moraju da obaveste javnost o tome, i ne smeju da ga iskoriste da bi ugrozili nečiju privatnost ili napravili štetu bilo kome.


Sada jedan savet kako proveriti da li je dotični haker. Prvo ga pitajte da li je do sada naneo nekome štetu koristeći računar. Ako odgovori potvrdno, ili čak počne da se hvali time - imate posla sa crackerom, jer hakeri ne nanose štetu drugima. Zatim ga pitajte šta je otkrio. Ako kaže "nista, koristim već pronadjene propuste" - imate posla sa lamerom, jer je haker samo onaj koji pronađe nešto jedinstveno, što još niko nije pronašao. Upravo zbog toga ne može svako da bude haker, baš kao što ne može svako da bude doktor nauka!
Crackeri (cita se 'krekeri') su isto pronalazači, inteligetni ljudi, ali oni, između ostalog, koriste svoje znanje i svoja otkrića da bi nekome naneli štetu. Crackeri pišu viruse i trojance, upadaju na servere i prave štetu na njima (uglavnom tako što izmene prvu stranu sajta i ostave neku poruku).


Lameri su uglavnom klinci, koji nisu nista otkrili i koji takođe nanose štetu drugima, obično da bi ukrali neku šifru za Internet ili uništili nekome disk koristeći trojance, viruse, pa čak i exploite, koje su crackeri napisali. Oni su gotovani, nauče kako se koriste trojanci i onda prave štetu poštenom svetu, misleći da su hakeri. Mnogi od njih ne znaju čak ni kako funkcioniše Internet. Cilj im je samo da naprave neku pakost koristeći izum nekog crackera. 


Onog trenutka kada haker svojim pronalaskom napravi nekome štetu - odmah prestaje da bude haker i postaje cracker! Sasvim je pogrešno reći "hakeri su uhakovali sajt..", kao i "hakeri su napravili novog crva...". Hakeri uopšte ne nanose štetu, to čine crackeri i lameri. I potpuno je pogrešno mrzeti hakere. One koje treba mrzeti i prezirati su crackeri i lameri! Hakeri su pronalazači, naučnici, i ne može se postati haker preko noći. Profesija "haker" je veoma cista, poštena, plemenita i velikim trudom stečena profesija.
Na kraju, biti haker znači biti osoba koja ima ogroman koeficijent inteligencije, osoba koja ceo dan provede za računarom proučavajući ga, osoba koja to čini da bi zaštitila ostale korisnike računara i omogućila im potpunu privatnost, osoba koja svojim pronalascima gura čovečanstvo ka napretku, i osoba koja uvek može da vas pogleda u oči!

 Izvor teksta: http://www.mycity.rs

понедељак, 5. август 2013.

LiBRE! 15 je dostupan za preuzimanje

 

  

Saznajte kako da napravite sopstveni forum i da li je moguće koristiti Windows 8 i Linux u dual bootu; informišite se iz prve ruke o projektu LibreOffice i Dokument fondaciji (The Document Foundation), kao i o iskustvima u korišnjenju Linux servera u Zdravstvenom centru Studenica iz Kraljeva, i upoznajte se sa Linux distribucijom koju možete poneti svuda sa sobom i koja će na svakom računaru izgledati isto – Puppy Linuxom.


Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim


уторак, 23. јул 2013.

 

Upotreba skripte baby_to_sleep :)


Inspirisan  prinovama mojih drugara (deda i ujak) i inspirisan ovim video prilogom


onako sa nogu i na brzinu, bez ikakve pripreme ili obrade videa, snimio sam i postavio nešto slično.


Jednostavna ali jako zanimljiva bash shell skriptica. U omiljeni tekst editor snimiti kod ispod u /home/ime direktorijum, sa naslovom recimo baby_to_sleep


#!/bin/bash
## za uspavljivanje beba bez muke :)
### do godinu dana uzrasta

while [ 1 = 1 ]
do
#eject CDROM
eject

#pull CDROM tray back in
eject -t
done

Pokretanje skripta
$ chmod +x baby_to_sleep
$ ./baby_to_sleep


I potom ćemo dobiti ljuljašku za našeg mališana :D

 



GNU licenca za upotrebu softvera


Verzija 2. juni 1991.
Copyright © 1989, 1991 Free Software Foundation, Inc.
59 Temple Place - Suite 330, Boston, MA 02111-1307, USA
Dozvoljeno je kopiranje i distribucija vernih kopija ovog dokumenta, ali nisu dozvoljene nikakve izmene.


Predgovor




Uslovi licence za većinu softverskih proizvoda napravljeni su tako da vas spreče da ih delite sa drugima i da ih menjate. Nasuprot tome, cilj GNU licence jeste da vam obezbedi punu slobodu u pogledu deljenja i izmena slobodnog softvera kako bi se obezbedilo da bude dostupan svim korisnicima. Ovi opšti uslovi za korišćenje odnose se na najveći deo sofrvera Fondacije za slobodan softver (Free Software Foundation) i sve druge programe čiji autori prihvataju njihovu primenu (deo sofrvera Fondacije za slobodan softver pokriven je GNU licencom za korišćenje biblioteka). Ove uslove možete koristiti i za svoje programe.

Kada govorimo o slobodnom softveru, podrazumevamo slobodan pristup, a ne cenu. Naši opšti uslovi za korišćenje napravljeni su tako da vam obezbede slobodno distribuiranje kopija slobodnog softvera (i, ako želite, naplatu te usluge), isporuku izvornog koda uz softver ili njegovo dobijanje i mogućnost da menjate softver ili da njegove delove koristite u novim slobodnim programima; pri tom vamje jasno predočeno da to možete da radite.

Da bismo zaštitili vaša prava, moramo da napravimo i ograničenja koja obezbeđuju da niko ne može da vam ta prava ospori ili zatraži od vas da ih se odreknete. Ova ograničenja definišu preuzimanje odgovornosti koje imate ukoliko distribuirate kopije softvera ili ga menjate.

Na primer, ako distribuirate kopije takvog programa, bilo besplatno ili uz nadoknadu, korisniku morate dati sva prava koja i vi imate. Morate da obezbedite da i korisnici dobiju ili imaju mogućnost da dobiju izvorni kod. Pored toga, morate ih upoznati sa ovim uslovima tako da znaju svoja prava.
Vaša prava štitimo na dva načina: (1) zaštitom autorskih prava za softver i (2) davanjem ovlašćenja da kopirate, distribuirate i/ili izrnenite softver.

Ipak, radi zaštite autora i nas samih, želimo da budemo sigurni da svako zna da za slobodni softver ne postoje nikakve garancije. Ukoliko je neko menjao softver i potom ga dalje distribuirao, želimo da svi korisnici znaju da ono što su dobili nije original, tako da problemi koje su prouzrokovali neki drugi ljudi ne utiču na reputaciju autora. a kraju, slobodnom softveru neprekidno prete patenti iz oblasti softvera. Želimo da izbegnemo opasnost da osobe koje redistribuiraju slobodan program dobiju patentna prava, čime bi program pretvorile u svoje vlasništvo. Da bismo to sprečili, jasno smo odredili da svaki patent svima mora da obezbedi slobodno i besplatno korišćenje ili da patenta uopšte ne treba da bude.
Sada ćemo dati precizne odredbe i uslove za kopiranje, distribuciju i izmene.


ODREDBE I USLOVI ZA KOPIRANJE, DISTRIBUCIJU I IZMENE




0. Ovi uslovi važe za svaki program ili drugo delo koje sadrži odredbu nosioca autorskih prava da se može distribuirati pod uslovima iz ove Licence za korišćenje. Termin "program" se u daljem tekstu odnosi na bilo kakav program ili rad, a “delo zasnovana na programu” određuje program ili bilo koje delo izvedeno po zakonu o autorskim pravima, što znači rad koji sadrži program ili njegove delove, verno prenete ili sa izmenama i/ili preveden na neki drugi jezik. (U daljem tekstu, prevod će, bez izuzetka, biti uključen u termin "izmene".) Svaki korisnik licence određen je sa "vi".

Radnje koje nisu kopiranje, distribucija i izmene nisu pokrivene ovim uslovima; one ne spadaju u njihov domen. Pokretanje programa nema ograničenja, a izlazni podaci potpadaju pod ove uslove samo ako njihov sadržaj uključuje delove zasnovane na programu (nezavisne od onih koji su posledica izvršavanja programa). Slučajevi na koje se ovo odnosi zavise od toga šta program radi.

1. Verne kopije izvornog koda programa, onakve kakve ste ih dobili, možete kopirati ili distribuirati na bilo kom mediju, pod uslovom da uz svaku kopiju jasno i potpuno date odgovarajuće upozorenje o autorskim pravima i nepostojanju garancije i da ostavite neizmenjenima sve primedbe koje se odnose na ove uslove i nepostojanje garancije. Svakom sledećem korisniku programa, uz sam program morate obezbediti i kopiju ovih uslova.
Cenu samog prenošenja kopije možete menjati i dodati svoje uslove za garanciju uz određenu nadoknadu.

2. Svoju kopiju ili kopije programa ili bilo kog njegovog dela možete da menjate, praveći tako delo zasnovano na programu. Tako dobijene izmenjene kopije ili novo delo možete kopirati i distribuirati pod uslovima iz člana 1, uz ispunjavanje i sledećih uslova:
a) Morate obezbediti da izmenjene datoteke imaju vidljive napomene iz kojih se vidi da ste menjali datoteke kao i datum izmena.
b) Celokupno delo koje distribuirate ili objavljujete, a koje u celini ili delovima sadrži program ili bilo koji njegov deo ili je izvedeno iz njega, mora da kao celina bude besplatno dato svim narednim korisnicima pod ovim opštim uslovima.
c) Ukoliko izmenjeni program normalno interaktivno učitava naredbe tokom svog rada, obavezno je, na pcčetku takvog interaktivnog korišćenja na standardan način, odštampati ili prikazati na ekranu upozorenje koje sadži odgovarajuće obaveštenje o autorskim pravima i upozorenje o nepostojanju garancije (ili da vi dajete garanciju) i o torne da korisnici mogu dalje da distribuiraju program pod tim uslovima, kao i uputstvo o torne kako korisnik može da vidi ovo opšte uputstvo. (Izuzetak: ako sarn program radi u interaktivnom režimu, a ne prikazuje ovakvo upozorenje, ni vaša dela zasnovana na ovom programu ne moraju da prikazuju upozorenje.)

Ovi zahtevi se odnose na programe izmenjene u celini. Ukoliko prepoznatljive celine dela nisu zasnovane na programu i s razlogom se same mogu smatrati nezavisnim i izdvojenim radovima, onda se ovi opšti uslovi ne odnose na te delove kada ih distribuirate kao zasebne celine. Međutim, kada iste delove distribuirate kao delove celine koja je delo zasnovano na programu, distribucija celine mora biti pod ovim opštím uslovima čija se ovlašćenja za druge korisnike odnose na celinu, pa prema tome i na svaki pojedinačni deo, bez obzira na to ko ga je napisao. Prema torne, cilj ovog odeljka nije da utiče na vaša autorska prava na deo koji ste sami napravili ili da ih osporava; cilj je da se postigne primena prava na kontrolu distribucije izvedenih ili kolektivnih dela zasnovanih na programu. Pored toga, samo stavljanje nekog drugog dela koje nije zasnovano na programu zajedno sa programom (ili delima zasnovanim na programu) na neki medij za čuvanje ili distribuciju, ne obavezuje na primenu ovih opših uslova za to delo.

3. Program (ili na njemu zasnovano delo) možete kopirati i distribuirati u vidu objektnog programskog koda ili u izvršnorn obliku pod uslovima datim u članovima 1 i 2 ovih opštih uputstava, samo ako učinite i jedno od sledećeg:
a) isporučite ga s kompletnim odgovarajučim izvornim kodom koji mora biti distribuiran pod uslovirna iz članova 1 i 2 ovih opštíh uslova na medijumu koji se koristi za razmenu sofrvera; ili
b) isporučite ga sa pisanom ponudom, važećom najmanje tri godine, da ćete svakom korisniku, po ceni koja nije veća od vaših troškova vezanih isključivo za distribuciju izvomog koda, isporučiti kompletan izvorni kod pod uslovima iz članova 1 i 2 ovih opštih uputstava na medijumu koji se koristi za razmenu softvera; ili
c) isporučiti ga sa porukom koju ste dobili kao ponudu za distribuciju odgovarajućeg izvornog koda. (Ovo je dozvoljeno samo u slučaju nekomercijalne distribucije i samo ako ste program primili u objektnom programskom kodu ili izvršnorn obliku sa takvom ponudom, u skladu sa prethodnim stavom b.)

Izvorni kod dela podrazumeva prvobitni oblik dela koji se može modofikovati. U slučaju izvršnog oblika, kompletan izvorni kod podrazumeva izvomi kod za sve module koje sadži kao i skriptove koji upravljaju prevodjenjem i instaliranjem izvršnog oblika. Medjutim, izuzetak predstavlja to što distribuirani izvorni kòd ne mora da sadrži bilo koji deo koji se normalno distribuira (u izvomom ili u binarnom obliku) sa osnovnim komponentama (program za prevodjenje, jezgro itd.) operativnog sistema na kme se izvršni oblik izvršava, osim ako sama ta komponenta nije deo izvršnog oblika programa. Ako se izvršni oblik ili objektni kod distribuira preko kopije koja se nalazi na određenoj adresi, tada se ponuda odgovarajućeg pristupa kopiji izvornog koda na istoj adresi smatra distribucijom izvomog koda, čak i ako korisnici nisu obavezni da izvomi kod preuzimaju zajedno sa objektnim kodom.

4. Kopiranje, izmene, davanje ovlašćenja ili distribucija programa nisu dozvoljeni, osim u skladu sa odredbama ovih opštih uslova. Svaki pokusaj drugačijeg kopiranja, izmena, davanja ovlašćenja ili distribucije programa smatra se nevažećim i automatski povlači ukidanje ovlašćenja koja daju ovi opšti uslovi. Naravno, korisnici koji su kopije ili ovlašćenja preuzeli od vas u skladu sa ovim opštim uslovima, ne gube svoja ovlašćenja sve dok ih se u potpunosti pridržavaju.

5. Odredbe ovih opštih uslova niste obavezni da prihvatite, pošto ih niste potpisali. Međutim, ništa drugo vam ne daje prava da menjate ili distribuirate program ili na njemu zasnovana dela. Ukoliko ne prihvatite odredbe ovih opštih uslova, te aktivnosti su zakonom zabranjene. Prema torne, ako pristupite izmeni ili distribuciji programa (ili bilo kog dela zasnovanog na programu) podrazumeva se da ste prihvatili odredbe ovih opštih uslova koje vam to dopuštaju, kao i sve odredbe i uslove za kopiranje, distribuciju ili menjanje programa ili na njemu zasnovanih dela.

6. Prilikom svake dalje distribucije programa (ili bilo kog dela zasnovanog na programu), korisnik automatski prima ovlašćenja od originalnog nosioca autorskih prava da kopira, distribuira ili menja program u skladu sa ovim odredbama i uslovima. Daljim korisnicima ne možete postavljati nikakva dodatna ograničenja na primenu ovim dodeljenih prava. Niste obavezni da prenosite primedbe drugih korisnika originalnom vlasniku autorskih prava.

7. Ukoliko, kao posledica sudske presude, kršenja patentnih prava ili iz bilo kog drugog razloga (bez  isključivog ograničenja na patentna prava) na vas budu primenjene zakonske mere (bilo putem sudskog naloga, sporazuma ili na neki drugi način) koje su u suprotnosti sa odredbama ovih opštih uslova, to vas ne oslobađa obaveza koje proističu iz ovih opštih uputstava. Ako niste u stanju da vršite distribuciju tako da istovremeno zadovoljavate i obaveze koje proističu iz ovih opštih uputstava i bilo koje druge zakonske obaveze, program uopšte ne smete distribuirati. Na primer, ukoliko patentna prava ne dozvoljavaju besplatnu distribuciju programa onima koji su direktno ili indirektno dobili kopije od vas, tada je jedini način da udovoljite i tim pravima i ovim opštim uslovima to da se u potpunosti uzdržite od distribucije programa.

Ukoliko se usled bilo kakvih okolnosti, bilo koji deo ovog člana može smatrati nevažećim ili neprimenljivim, ostatak se primenjuje, a član se u celini primenjuje pod svim ostalim okolnostima.

Cilj ovog člana nije da vas navede da kršite bilo koja patentna ili druga prava niti da dovodite u pitanje važnost takvih prava. Jedina svrha ovog člana je da zaštiti integritet sistema distribucije slobodnog softvera koji je određen sistemom javnih ovlašćenja. Mnogi ljudi su učinili veliki doprinos na širokom polju slobodnog softvera jer su imali poverenje u doslednu primenu "Odredaba i uslova za kopiranje, distribuciju i izmene", tako da je na autoru/donatoru da odlući da li je spreman da softver distribuira putem bilo kog drugog sistema. Ovlašćenja ne mogu nametati takav izbor.
Smisao ovog člana je da potpuno razjasni ono što se smatra posledicom ostalog dela ovih opštih uslova.

8. Ako je distribucija ili li korišćenje programa u nekim državama ograničeno, bilo patentnim pravima, bilo zakonom o autorskim pravima, originalni vlasnik autorskih prava koji je pustio program u skladu sa odredbama ovih opštih uslova, može da doda izričita geografska ograničenja za distribuciju kojima se takve zemlje izuzimaju, tako da je distribucija dozvoljena samo u onim zemljama koje nisu na taj način izuzete ili između takvih zemalja. U takvim slučajevima opšti uslovi obuhvataju i ta ograničenja, kao da su napisana kao sastavni deo teksta.

9. S vremena na vreme, Fondacija za slobodan softver može da objavi izmenjene i/ili nove verzije "Odredaba i uslova za kopiranje, distribuciju i izmene". Te nove verzije će po duhu biti slične tekućoj verziji, dok se u detaljima mogu razlikovati kako bi se obuhvatili novi problemi ili interesi. Svaka verzija dobija sopstveni broj. Ako se u programu navede broj verzije ovih opštih uslova uz napomenu "i sve naredne verzije", imate pravo da postupate u skladu sa odredbama i uslovima te verzije i svih narednih verzija koje je objavila Fondacija za slobodan softver. Ukoliko u programu nije naveden broj verzije, možete izabrati bilo koju verziju koju je ikada izdala Fondacija za slobodan softver.

10. Ako želite da delove programa pridružite drugim programima koji imaju drugačije uslove distribucije, zatražite dozvolu od autora. Za softver za koji autorska prava poseduje Fondacija za slobodan softver, možete se obratiti Fondaciji, pošto ponekad činimo izuzetke. Našu odluku određuju dva cilja: čuvanje slobodnog statusa svih derivata nastalih na osnovu našeg javnog softvera i generalno unapređivanje statusa javnog softvera.

BEZ GARANCIJE



11. POŠTO SE PROGRAM SLOBODNO DISTRIBUIRA, NE POSTOJI GARANCIJA ZA NJEGA, U OKVIRU GRANICA KOJE PREDVIĐA ODGOVARAJUĆI ZAKON. UKOLIKO DRUGAČIJE NIJE NAPISANO, VLASNICI AUTORSKIH PRAVA I/ILI DRUGI ISPORUČIOCI PROGRAM NUDE "U VIĐENOM STANJU" BEZ BILO KAKVE GARANCIJE, IZRIČITE ILI PODRAZUMEVANE, UKLJUČUJUĆI, ALI NE OGRANIČAVAJUĆI SE NA PODRAZUMEVANE TRGOVAČKE GARANCIJE I GARANCIJE ZA PRILAGOĐENOST ODREĐENOJ SVRSI. SAV RIZIK ZA KVALITET I OSOBINE PROGRAMA SNOSlTE SAMI. AKO JE PROGRAM NEISPRAVAN, VI PREUZIMATE SVE TROŠKOVE POTREBNOG ODRŽAVANJA, POPRAVKI ILI IZMENA.

12. NI U JEDNOM SLUČAJU, OSIM ONIH OBUHVAĆENIH ODGOVARAJUĆIM ZAKONOM ILI PISMENO DOGOVORENIH, VLASNIK AUTORSKIH PRAVA ILI BILO KOJI DRUGI KORISNIK KOJI JE MENJAO ILI DALJE DISTRIBUIRAO PROGRAM U SKLADU SA PRETHODNIM OVLAŠĆENJIMA NE SNOSI ODGOVORNOST ZA NASTALU ŠTETU, UKLJUČUJUĆI I OPŠTE, POSEBNE, SLUČAJNE ILI POSLEDIČNE ŠTETE KOJE MOGU NASTATI USLED KORIŠĆENJA ILI NEMOGUĆNOSTI KORIŠĆENJA PROGRAMA (UKLJUČUJUĆI, ALI NE OGRANIČAVAJUĆI SE NA GUBITAK PODATAKA, NETAČNE REZULTATE ILI GUBITKE DO KOJIH MOŽE DOĆI KOD VAS ILI DRUGIH KORISNIKA ILI NEMOGUĆNOSTI PROGRAMA DA RADI SA NEKIM DRUGIM PROGRAMOM), ČAK I AKO JE TAKAV KORISNIK BIO UPOZOREN NA MOGUĆNOST TAKVIH ŠTETA.

KRAJ ODREDABA I USLOVA

________________________________

Postoji i novija GNU licenca verzije 3 (GPLv3), za više pogledati Free Software Foundation ili GNU.org stranice.




понедељак, 8. јул 2013.

LiBRE! 14 je dostupan za preuzimanje

 

 

Napokon smo odlučili šta ćemo sa našim Facebook fun page-om i Twitter nalogom. Poslužiće nam za prenošenje vesti iz FLOSS sveta. Još samo da nam se jave zainteresovani saradnici koji bi to mogli da rade. Sa postojećim brojem ljudi to još nismo u stanju da sprovedemo u delo, pa ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane da nam se jave i tako doprinesu daljem unapređenju našeg zajedničkog projekta. Autori i drugi zainteresovani budući saradnici mogu i dalje da nam se javljaju na našu već poznatu adresu elektronske pošte libre [et] lugons [tačka] org.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite četrnaesti broj.

LiBRE! tim

понедељак, 3. јун 2013.





LiBRE! 13 je dostupan za preuzimanje 




I dalje smo u potrazi za novim autorima. Na jednom sastanku redakcije na IRC kanalu #floss-magazin na irc.freenode.net serveru, novi autori su nam priznali da su imali straha da se prijave. Strah dolazi iz nesigurnosti u sopstveno znanje i sposobnosti, i iz predubeđenja da mi mnogo tražimo od autora. Kasnije su se i sami uverili da opravdanih razloga za strah nije bilo. Rekli su nam da nismo suviše zahtevni a svoje znanje i sposobnosti su prvom prilikom i dokazali. Da nam ne biste slepo verovali na reč, dođite i sami na naš IRC kanal i uverite se kako sve funkcioniše! Za sva pitanja, na raspolaganju vam je i već poznata adresa e-pošte libre@lugons.org.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim

уторак, 7. мај 2013.


LiBRE! 12 je dostupan za preuzimanje!

 



 

Prošlo je skoro godinu dana otkada smo izdali naš nulti broj (13.05.2012),
tako da je ovaj 12. broj pomalo jubilarni.

Svi koji imaju dobre ideje za promociju našeg časopisa, neka nam se jave na
već poznatu adresu elektronske pošte libre@lugons.org. Saradnik sa najboljom idejom će biti odmah promovisan u šefa marketinga (ukoliko to želi).

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim


уторак, 9. април 2013.


LiBRE! 11 je dostupan za preuzimanje

 

 



Saznajte šta je zaista FLOSS, naučite kako da napravite dobru žurku uz pomoć programa Mixxx, informišite se o programu za slušanje radio stanica putem interneta – Great Little Radio Player (delo domaćeg autora) i razmislite o primeni filozofije slobodnog softvera u svakodnevnom životu.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite jedanaesti broj.

LiBRE! tim