Приказивање постова са ознаком Open Source. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Open Source. Прикажи све постове

понедељак, 7. октобар 2013.

LiBRE! 17 je dostupan za preuzimanje

LiBRE! 17 je dostupan za preuzimanje







Saznajte kako je protekao prvi balkanski računarski kongres održan u Novom Sadu i kakva su iskustva u korišćenju Linuxa u Radio-televiziji Republike Srpske, razmislite o korišćenju slobodnog softvera za obrazovanje dece uz novi serijal članaka i informišite se iz prve ruke o novom FLOSS portalu lutherus.org.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim



недеља, 18. август 2013.

Dan Slobode Softvera


 

 

Dan slobode softvera

Dan slobode softvera http://softwarefreedomday.org je godišnja proslava Slobodnog softvera širom sveta. Osmišljen da upozna javnost sa Slobodnom softverom. Obeležava se svake treće subote u septembru.

Slobodan softver

Slobodni softver je stvar slobode, a ne cene.
Slobodni softver je stvar slobode korisnika da pokreću, umnožavaju, raspodeljuju, proučavaju, menjaju i poboljšavaju softver. Preciznije, on se odnosi na četiri vrste sloboda, koje se pružaju njegovim korisnicima:
  1. Slobodu pokretanja programa, za bilo koju svrhu.
  2. Slobodu proučavanja načina rada programa i prilagođavanja programa vašim potrebama. – Preduslov za ovo jeste obezbeđivanje pristupa izvornom kodu.
  3. Slobodu raspodeljivanja primeraka programa, kako biste mogli da pomognete bližnjem.
  4. Slobodu poboljšavanja programa i objavljivanja vaših izmena u javnosti, kako bi cela zajednica imala koristi. – Preduslov za ovo jeste obezbeđivanje pristupa izvornom kodu.
Definiciju Slobodnog softvera možete pročitati na
http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.sr.html
http://fsfe.org/about/basics/freesoftware.sr.html


GNU/Linuks

1983. Ričard Stolman (Richard Stallman) najavljuje GNU projekat (GNU’s not Unix – GNU nije UNIX) http://www.gnu.org. Svojim manifestom poziva istomišljenike da mu pomognu u projektu i objašnjava principe slobode softvera. Rad na razvoju GNU operativnog sistema, Ričard Stolman počinje u januaru 1984. a osniva i Free Software Foundation (FSF) http://www.fsf.org u oktobru 1985. godine. On je tvorac definicije Slobodnog softvera i stvara Copyleft koncept koji je dizajniran tako da obezbedi softversku slobodu za sve. On voli da kaže da Slobodan softver treba shvatiti kao slobodu govora a ne kao besplatno pivo („think of free as in free speech, not as in free beer“). U suštini ove njegove rečenice je pojašnjenje engleske reči „free“ koja može da znači i sloboda i besplatno i znači da je prava sloboda samo ako daje mogućnost svakome da menja, prilagođava svojim potrebama i stvara novu upotrebnu vrednost koju deli drugima a ne samo kao mogućnost besplatnog nekritičkog konzumiranja. GNU je kompatabilan sa UNIX-om ali to je sasvim drugačiji sistem koji se ne oslanja na Uniks, jer nije slobodan.
Prvi GNU je imao problem nedostatka pravog slobodnog kernel-a koji je morao brzo da reši. Rešenje je došlo iz Finske. Na Univerzitetu u Helsinkiju, tadašnji student Linus Torvalds (Linus Torvalds) iz hobija je razvio kernel http://kernel.org koji je bio sličan UNIX-ovom. Svoj rad je objavio u aprilu 1991. sa namerom da proveri upotrebnu vrednost svog rada. Ovaj novi kernel je nazvao po iskrivljenom izgovoru svoga imena, Linux. Prvih par verzija Linux kernel-a, Linus je objavio pod licencom koju je sam definisao a koja je zabranjivala izmene i bilo kakvu komercijalnu upotrebu. U februaru 1992. godine verziju 0.12 Linux kernel-a licencira sa GNUGeneral Public License. Ovo će dati mogućnost da dođe do integracije Linux kernel-a u GNU projekat gde će zameniti još nezavršeni GNU Hurd kernel. Ovako formiran operativni sistem danas nazivamo punim imenom GNU/Linux operativnim sistemom.
Spajanje GNU projekta i Linux kernel-a zaokružilo je priču stvaranja jednog novog slobodnog operativnog sistema i zajednica je mogla da krene u distribuciju GNU/Linuksa. Među prvim takvim projektima je bio SLS (Softlanding Linux System). Prva verzija SLS-a je objavljena krajem 1992. godine. Jan Murdok (Ian Murdock) koji je napustio razvoj SLS-a osnovao je Debian projekt http://www.debian.org. Debian je postao najpopularnija GNU/Linuks distribucija iz koje je izvučen najveći broj derivata u svetu GNU/Linuksa. Iz SLS-a nastaje Slackware Linux distribucija http://www.slackware.com. Prva verzija Slackware Linux distribucije objavljena je 17. jula 1993. Kompanija Red Hat http://www.redhat.com je uvidela mogućnost da napravi svoju distribuciju i da distribuiranje, održavanje i podršku za tu distribuciju naplaćuje. Red Hat pokreće i slobodni Fedora projekat http://www.fedoraproject.org. Uz već nabrojane distribucije danas su Ubuntu http://www.ubuntu.com i Linuks Mint http://www.linuxmint.com. Listu skoro svih distribucija i informacije o njima možete naći na http://distrowatch.com.
Više o istoriji, sadašnjosti i budućnosti Slobodnog softvera, o Slobodnom softveru u Srbiji i regionu možete saznati i naučiti čitajući LiBRE! časopis o Slobodnom softveru http://libre.lugons.org.

Zašto Slobodan softver? Zašto GNU/Linuks?

Razlozi su višestruki.
Sloboda, zajednica, izbor, bezbednost, cena, legalnost, licenca. Slobodni ste da radite šta hoćete i kako hoćete. Imate veliki izbor distribucija, okruženja radne površi, programa. Distribucije dolaze sa preinstaliram osnovnim programima, drajverima. Nema straha od virusa, plavog ekrana smrti, slučajno obrisan sistemskih fajlova… Laka instalacija programa kroz softver menadžer. Jednostavno osvežavanje, nadogradnja sistema i programa. Mogućnost korišćenja sistema bez instalacije na hard disk putem live CD/DVD-a. Operativni sistem za poneti: Mogućnost instalacije i korišćenja operativnog sistema sa usb memorije…
Sve mane koje su vezane za korišćenje GNU/Linuksa prouzrokovane su Vlasničkim softverom (proprietary software) koji je standard u nekim oblastima računara i nije ga moguće zameniti, zaobići. Znači, kada pričamo o nerešivim problemima na GNU/Linuksa oni su (in)direktna posledica filosofije Vlasničkog softvera, jer upravo zbog takve filosofije GNU/Linuksa zajednica nije u mogućnosti da utiče na rešavanje problema.
Na sreću tih problema sve je manje. Igranje popularnih naslova igrica nije više crna rupa GNU/Linuksa. Ostaje da dođe bolja podrška za hardver od strane proizvođača u vidu drajvera, propratnih programa i usluga i da dođe popularni Vlasnički softver: Photoshop, 3DMax, MS Office…

Zašto je Linuks bolji http://www.whylinuxisbetter.net/index_ser.php
Nabavite GNU/Linuks http://getgnulinux.org/hr/
GNU/GPL licenca  http://broker824.blogspot.com/2013/07/gnu-licenca-za-upotrebu-softvera.html
Ričard Metju Stalman http://broker824.blogspot.com/2012/07/ricard-metju-stalman-ricard-metju.html

Izvor članka: http://zeljko.popivoda.com



уторак, 6. август 2013.

Pojam haker, kreker, lamer

 

 Haker, cracker, lamer - u cemu je razlika?



 
Razlika je velika, i ovaj tekst će pokušati da vam raščlani ova tri pojma i objasni šta svaki od njih znači. Mnogi ljudi, posebno oni koji rade u našim medijima (štampa, radio i tv stanice...) nazivaju sve i svašta hakerima i hakovanjem. Gotovo svako sada može da ode u neku TV stanicu, kaže da je haker, i odmah će se oko njega okupiti novinari i tražiti od njega intervju. Čak šta više, intervju će da urade bez ijednog dokaza da intervjuišu hakera! Na taj način ne samo što pokazuju da su neprofesionalni, već izazivaju i ogorčenje kod određenog broja gledaoca koji su bar malo upućeni u hakersku kulturu.
Pojam haker (eng. hacker) u svom izvornom značenju opisuje osobu koja se bavi istraživanjem mogućnosti računara i njihovoj pozitivnoj primeni u svakodnevnom životu. Kao što vidite, ovde se nigde ne spominje da su hakeri zli, da nanose štetu drugima i da su opasni po svet. Hakeri su veoma inteligentne osobe koje istražuju ono što je sakriveno u hardveru i softveru. Prostije rečeno, oni su pronalazači onoga što je ili neko sakrio od oči javnosti ili pronalazači propusta koji su napravljeni greškom! Kod prvog slučaja, kada kažemo "sakrio" mislimo obično na programe, mada se i u hardveru može sakriti dosta toga. Hakeri su po prirodi radoznali ljudi, vole sve da saznaju i ne vole kad je nešto sakriveno od njih. U programima može dosta toga da se sakrije, naročito u programima čiji je izvorni kod nedostupan javnosti, kakav je ceo Windows i skoro svi programi koji rade pod njim! U takvim programima mogu da se recimo sakriju podprogrami za špijuniranje i programi koji će samo odabranim ljudima omogućiti pristup zabranjenim resursima, poput vaših hard-diskova. Može se, dakle, slobodno reći da hakeri ne vole da neko nekome ugrožava privatnost, i zato proučavaju računare, sa željom da nađu uljeze u njima. Oni se zalažu za apsolutnu privatnost, što je uostalom i ljudsko pravo, i svi bi po pravilu trebali da imaju potpunu privatnost. Takođe, ne vole cenzuru, jer to vodi ka jednoumlju, u šta smo se i uverili u proteklih pola veka! Jednom rečju, oni su za apsolutnu ravnopravnost, za razotkrivanje svih tajni i za privatnost. Kod drugog slučaja, ljudi puno puta nesvesno prave greške, koje mogu da se iskoriste za ugrozavanje nečije privatnosti. Na primer, programer koji je pisao neku Java funkciju u browseru Internet Explorer je zaboravio da napiše rutinu za proveru dužine nekog podatka koji učitana strana definiše. I sada, ako neko pronađe propust i namerno napravi stranu koja iskorišćava propust, i ako neko ko ima pomenuti browser učita tu stranu, IE će uraditi nešto što po pravilu ne bi smeo, i na taj način ošteti posetioca strane. Hakeri traže takve propuste, i ako ih nađu, obaveštavaju svet o tome kako bi proizvođač datog programa ispravio propust i kako bi krajnji korisnici preduzeli određene korake i na taj način zastitili sebe na vreme. Hakeri su mišljenja da je bolje da svi znaju za određeni propust nego da "niko" ne zna, zato što veruju da ipak neko zna za propust, i to koristi da bi špijunirao nekoga. Kada ne bi bilo hakera, danas bi imali browsere, mail, news i icq klijente i servere prepunih bezbednosnih propusta, u proseku bi svaki klijent i server imao oko 5 propusta. Do sada je ukupno pronađeno više od 10.000 hiljada propusta, i pitanje je da li baš niko ne bi znao za te propuste, naročito ako kažemo da je za neke propuste dokazano da su namerno napravljeni! Pitanje "zašto namerno" je ovde suvišno, i baš zbog ovih razloga hakeri postoje, vredno rade i otkrivaju nove tajne. Dnevno se u proseku oko 5 novih propusta pronađe!
Sa druge strane, hakeri su časni ljudi, pošteni, civilizovani, imaju svoju kulturu! Hakerska kultura im ne dopušta da propuste koje otkriju iskoriste u nehumane svrhe. Ako nađu neki propust, oni moraju da obaveste javnost o tome, i ne smeju da ga iskoriste da bi ugrozili nečiju privatnost ili napravili štetu bilo kome.


Sada jedan savet kako proveriti da li je dotični haker. Prvo ga pitajte da li je do sada naneo nekome štetu koristeći računar. Ako odgovori potvrdno, ili čak počne da se hvali time - imate posla sa crackerom, jer hakeri ne nanose štetu drugima. Zatim ga pitajte šta je otkrio. Ako kaže "nista, koristim već pronadjene propuste" - imate posla sa lamerom, jer je haker samo onaj koji pronađe nešto jedinstveno, što još niko nije pronašao. Upravo zbog toga ne može svako da bude haker, baš kao što ne može svako da bude doktor nauka!
Crackeri (cita se 'krekeri') su isto pronalazači, inteligetni ljudi, ali oni, između ostalog, koriste svoje znanje i svoja otkrića da bi nekome naneli štetu. Crackeri pišu viruse i trojance, upadaju na servere i prave štetu na njima (uglavnom tako što izmene prvu stranu sajta i ostave neku poruku).


Lameri su uglavnom klinci, koji nisu nista otkrili i koji takođe nanose štetu drugima, obično da bi ukrali neku šifru za Internet ili uništili nekome disk koristeći trojance, viruse, pa čak i exploite, koje su crackeri napisali. Oni su gotovani, nauče kako se koriste trojanci i onda prave štetu poštenom svetu, misleći da su hakeri. Mnogi od njih ne znaju čak ni kako funkcioniše Internet. Cilj im je samo da naprave neku pakost koristeći izum nekog crackera. 


Onog trenutka kada haker svojim pronalaskom napravi nekome štetu - odmah prestaje da bude haker i postaje cracker! Sasvim je pogrešno reći "hakeri su uhakovali sajt..", kao i "hakeri su napravili novog crva...". Hakeri uopšte ne nanose štetu, to čine crackeri i lameri. I potpuno je pogrešno mrzeti hakere. One koje treba mrzeti i prezirati su crackeri i lameri! Hakeri su pronalazači, naučnici, i ne može se postati haker preko noći. Profesija "haker" je veoma cista, poštena, plemenita i velikim trudom stečena profesija.
Na kraju, biti haker znači biti osoba koja ima ogroman koeficijent inteligencije, osoba koja ceo dan provede za računarom proučavajući ga, osoba koja to čini da bi zaštitila ostale korisnike računara i omogućila im potpunu privatnost, osoba koja svojim pronalascima gura čovečanstvo ka napretku, i osoba koja uvek može da vas pogleda u oči!

 Izvor teksta: http://www.mycity.rs

понедељак, 5. август 2013.

LiBRE! 15 je dostupan za preuzimanje

 

  

Saznajte kako da napravite sopstveni forum i da li je moguće koristiti Windows 8 i Linux u dual bootu; informišite se iz prve ruke o projektu LibreOffice i Dokument fondaciji (The Document Foundation), kao i o iskustvima u korišnjenju Linux servera u Zdravstvenom centru Studenica iz Kraljeva, i upoznajte se sa Linux distribucijom koju možete poneti svuda sa sobom i koja će na svakom računaru izgledati isto – Puppy Linuxom.


Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim


понедељак, 4. март 2013.

  'LiBRE časopis broj 10'

 


28.02.2013. proslavili smo godinu dana od kada je pokrenuta inicijativa za pokretanje jedinog nekomercijalnog časopisa na srpskom jeziku o slobodnom softveru.

Iako početak nije bio lak možemo reći da smo postali ono što smo planirali, časopis koji ruši barijere i spaja ideju slobodnog softvera u celom regionu.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim


понедељак, 31. децембар 2012.

'LiBRE časopis broj 08'

 

 



Prolazi prva kalendarska godina LiBRE! časopisa a na vratima kuca druga. Za ovaj prelazni period pripremili smo novogodišnji broj časopisa LiBRE!. Dosta prostora smo dali novogodišnjim čestitkama jer tako i treba da bude u novogodišnjem broju ali nismo zanemarili redovan sadržaj i zato ovaj broj časopisa dolazi na 58 stranica. Potrudili smo se i uspeli da novogodišnji broj izdamo u PDF i ePUB formatu.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

Srećni praznici! Čitamo se i u 2013.!

LiBRE! tim


среда, 7. новембар 2012.

 LiBRE! časopis broj 06

 

  

Prošlo je više od šest meseci od izlaska probnog broja. Časopis je do danas preuzet u skoro 14.000 primeraka. 
Oko 120 komentara je ostavljeno na sajtu.Posetioci sajta najčešće pristupaju sajtu preko Mozilla Firefox 52,4% i MS Windowsa 47,81%, najviše ih dolazi iz Srbije 60,75%, a prepoznaju nas po terminu Libre časopis 41,43%, najposećenija stranica je Preuzimanje 63,01%, a najviše posetilaca nam šalje portal Linux za sve 25,36%; što nas na kraju dovodi do brojke od 40.903 poseta sa napomenom da u jednom periodu od oko mesec dana statistika nije bila u funkciji.

Pred vama je šesti broj dostupan za preuzimanje. Ne nameravamo da se ovde zaustavimo. Idemo zajedno dalje!

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim

понедељак, 15. октобар 2012.

 Libre novosti


Od danas je peti broj LiBRE! časopisa dostupan za preuzimanje i u ePUB formatu.

Posetite http://libre.lugons.org i preuzmite LiBRE! časopis.

LiBRE! tim.


понедељак, 8. октобар 2012.

LiBRE! časopis broj 05


 Dragi prijatelji zadovoljstvo nam je objaviti da je izašao peti broj časopisa LiBRE!



Nadamo se da smo ispunili vaša očekivanja. Ipak, ako imate primedbi, predloga,
pohvala, ako želite da nam pomognete i doprinesete daljem razvoju časopisa
pišite nam putem https://libre.lugons.org/index.php/kontakt/ ili na našu već
poznatu adresu libre@lugons.org.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

https://libre.lugons.org/index.php/libre-tim/ 
LiBRE! tim

четвртак, 26. јул 2012.



Ričard Metju Stalman
 

Ričard Metju Stalman (često navođen kao RMS) (rođen 16 marta, 1953) je osnivač pokreta slobodnog softvera, GNU projekta, i Fondacije za slobodan softver. Dokazan programer, njegova glavna dostignuća uključuju Emacs (kasnije GNU Emacs), GNU C kompajler, i GNU debager. Takođe je autor GNU GeneralPublic License (GNU GPL or GPL), najupotrebljivanije licence slobodnog softvera, koja je započela copyleft koncept. 

  Još od sredine -1990-ih, Stalman je uloljio većinu svog vremena u političkim kampanjama, zagovornik slobodanog softvera i vodeći kampanje protiv softverskih patenata i proširavanja zakona o kopirajtu. Vreme koje provodi programirajući posvećuje razvoju GNU Emacs-a. Zarađuje bivajući plaćen za otprilike pola predavanja koja održi. 

  Slika Ričarda Stalmana sa korica O'Reilly knjige Borba Ričarda Stalmana za slobodan softver od Sem Vilijamsa (2002).


Biografija 

Stalman je rođen u Menhetnu to Alice Lippman. Njegov prvi kontakt sa računarom je bio tokom završne godine srednje škole tokom 1969. Zaposlilo se u IBM New York Scientific Center, Stalman je proveo leto nakon završetka srednje škole pišući svoj prvi program, predprocesor za PL/I programming language programski jezik na IBM 360. Kasnije je rekao: "Najpre sam ga napiso u PL/I, zatim sam ga ponovo počeo u asembleru kada je PL/I program postao prevelik da stane u računar".
Istovremeno je bio i dobrovoljni asistent u laboratoriji katedre za biologiju pri Rockefeller University Rokfeler univerzitetu. Iako mu je karijera već krenula u pravcu matematike i fizike, njegov analitički um je impresionirao upravnika laboratorije tako da je nekoliko godina nakon odlaska na koledž, njegova majka primila telefonski poziv. Ona se priseća: "Bio je to profesor sa Rokfeler univerziteta". "Želeo je da sazna kako je Ričardu. Bio je iznenađen kada je saznao da se bavi računarima. Uvek je mislio da će Ričard imati uspešnu karijeru kao biolog."

U junu 1971, kao brucoš na Harvard University Univerzitetu Harvard (diplomirao sa BA iz Fizike tokom 1974), Stalman postaje programer na MIT-u Laboratoriju za veštačku inteligenciju, gde postaje deo hakerske zajednice. Tokom ovih godina bio je poznatiji po svojim inicijalima - "RMS". U prvom izdanju Hakerskog rečnika, je napisao, "'Ričard Stalman' je samo moje zemaljsko ime; možete me zvati 'rms'.


Propadanje hakerske kulture MIT-a 

Tokom 1980s osamdesetih, hakerska zajednica u kojoj je Stalman živeo je počela da se razuđuje. Pojava "portabilnog softvera" — softvera koji se može pokrenuti na različitim računarima — zančilo je da mogućnost da korisnici priloagođavaju i dele softver koji dolazi sa računarom predstavlja problem u biznis modelu proizvođača računara. Ne bi li sprečili da se njihov softver koristi na računarima drugih proizvođača prestali su da distribuiraju izvorni kod i počeli su da ograničavaju kopiranje i redistribuciju svog sofvtera zaštićujući ga autorskim pravima. Takav softver je postojao i ranije, ali više se od njega nije moglo pobeći. 

U 1980 Ričard Grinblat, jedan od hakera u laboratoriji za veštačku inteligenciju, je osnovao Lisp Machines Incorporated da bi prodavao Lisp machines, koje su on i Tom Knight Tom Najt napravili u laboratoriji. Grinblat je odbio spoljašnje investicije, verujući da bi se dobici ostvareni prodaje mašina mogli uložiti u dalji rast kompanije. Nasuprot tome, Russ Noftsker i drugi hakeri su verovali da je doniranje od strane venture-capital bolji prilaz. Kako nije moglo doći do dogovora, većina preostalih džakera iz laboratorije je osnovalo Symbolics. Symbolics je zaposlio većinu preostalih hakera koji su zatim napustili laboratoriju. Symbolics je naterao Grinblata da da otkaz citirajući polisu MIT-a. Iako su obe kompanije potvrdile proprietary software vlasnički softver, Stalman je verovao da je LMI, za razliku od Symbolics-a, pokušao da izbegne rasturanje laboratorije. 

Tokom dve godine, od 1982 do kraja 1983, Stalman je samostalno uložio trud da spreči programere Symbolics-a da dobiju monopol na kompjutere laboratorije. Do tog vremena, je već bio poslednji haker svoje generacije u laboratoriji. Odbio je budućnost u kojoj bi morao da potpiše ugovor o neotkrivanju i da čidi druge stvari koje bi smatrao izdajom svojih principa, i odabrao je da svoj rad deli sa drugima za šta je smatrao da je u duhu klasične naučne saradnje. 

Stalman tvrdi da korisnici softvera trba da imaju slobodu — naročito, slobodu da "dele sa svojim komšijom" da budu u mogućnosti da uče i čine promene na softveru koji koriste. Stalno je govorio da su pokušaji proizvođača vlasničkog softvera da zabrane ovakve stvari "asocijalni" i "neetički". Fraza "softver želi da bude slobodan" se često pogrešno pripisuje njemu, ali Stalman tvrdi da je ovo pogrešno tumačenje njegove filozofije. Takođe tvrdi da je sloboda bitna zbog dobrobiti korisnika i društva u celini, a ne samo zato što može da vodi boljem softveru. Disledan tome, u januaru 1984, daje otkaz u MIT-u da bi svo vreme posvetio GNU projektu, koji je najavio u Septembru 1983. Nije završio doktorske studije, ali je nagrađen sa četiri počasne doktorske titule. 


Osnivanje GNU-a 

1985e, Stalman je objavio manifestGNU-a, koji prikazuje njegovu motivaciju za kreiranje slobodnog operativnog sistema pod nazivom GNU, koji bi bio kompatibilan sa Unixom. Ime GNU je recursive acronym rekurzivni akronim za GNU's Not Unix. Ubrzo nakon toga, objedinjuje neprofitnu organizaciju Free Software Foundation (FSF) za zapošljavanje programera slobodnog softvera i za pružanje legalne infrastrukture za zajednicu slobodnog softvera.

U 1985oj, Stalman je izumeo i popularizovao koncept copyleft, legalan mehanizam za zaštitu prava na modifikaciju i redistribuciju slobodnog softvera. Prvi put je uključen u GNU Emacs General Public License, a 1989e je objavljena i prva GNU General Public License nezavisno od programa. Do tada je bio završen dobar deo GNU sistema, sa primetnim nedostatkom kernela. Članovi GNU projekta su započeli kernel pod nazivom GNU Hurd 1990-e, ali je riskantna odluka o dizajnu se pokazala kao loša, razvoj Hurda je bio spor. 

Napravivši softverske alatke potrebne za razvoj softvera, i objavivši uopštenu licencu koja se mogla primeniti na bilo koji softverski projekat (GPL), Stalman je olakšao drugima da pišu slobodan softver nezavisno od GNU projekta. 1991e, jedan takav nezavisan projekt je izrodio Linux kernel. On je mogao biti kombinovan sa GNU sistemom i tako da čini potpuni operativni sistem. Većina ljudi koristi ime Linuks da bi se obratili kombinaciji Linuks kernela i GNU sistema, što neki vide kao nepravedno umanjenje značaja GNU projekta. 


Terminologija 

Stalman smatra za veoma važno koje reči ljudi koriste kada pričaju o vezi softvera i slobode. Naročito, i stalno moli ljude da kažu "slobodan softver", "GNU/Linuks", i da izbegavaju termin "Intelektualna svojina". Njegovi zahtevi da ljudi koriste određene termine i njegov stalni trud da objasni ljudima važnost terminologije su izvor stalnog neslaganja među nekim delovima zajednice slobodnog i otvorenog softvera.  

Jedan od njegovih uslova da da intervju novinaru jeste da se novinar složi sa određenom terminologijom. Ponekada čak zahteva od novinara da pročita delove GNU filozofije pre intervjua, "zarad efikasnosti" ovim stilom je zaradio reputaciju da je "težak za održavanje". Poznato je i da je odbijao pozive da drži govor usled neslaganja sa terminologijom.


Slobodan softver 

Stalman prihvata termine kao LibreSoftware, FLOSS (free/libre/open-source software), i "neokovan softver", ali mu se više sviđa "free software" jer je puno energije uloženo u taj izraz. (Sa sličnim razlozima zagovara termin "vlasnički softver" pre nego "softver zatvorenog koda", kada se govori od softveru koji nije slobodan.) 

Termin "slobodan softver", ipak, može značiti "softver bez ograničenja" ili "besplatan softver" ili oba. Tokom godina ljudi su se trudili da nađu neki intuitivniji i nedvosmislen termin. Videti gratis versus libre i open source software

Stalman se protivi da termin "otvoreni kod" zameni ternin "slobodan" jer, po njemu, on krije cilj slobode. On odbija intervjue za priče koje bi njegov rad označile sa "otvoreni kod", tvrdeći da bi se time pogrešno predstavili njegovi pogledi. 


GNU/Linuks 

Za više informacija pogledajte članak GNU/Linux naming controversy.

Stalman je zahtevao da se termin GNU/Linuks koristi kada se pominje operativni sistem napravnjen kombinaciom nekompletnog GNU sistema i Linuks kernela. Tvrdi se gubi veza između filozofije GNU projekta i njegovog softvera kada ljudi tu kombinaciju nazivaju "Linuks".


Prava na kopiranje, patenti i oznake 

Stalman tvrdi da je izraz "intelektualna svojina" skovan da bi zbunio ljude, i da se koristi da bi sprečio intelektualnu raspravu o zakonima koji je se tiču spajajući oblasti zakona koji nemaju ništa zajedničko. Iako nije pravnik, on kaže da je pozivanje na ove zakone kao "vlasničke", termin odbija slušaoca kada razmišlja o tome šta da radi sa ovim problemima. 

"Ovi zakoni su se pojavili odvojeno, razvijani su nezavisno, pokrivaju različite aktivnosti, imaju drugačija pravila i uzorkuju različite primene. Zakon o pravu na kopiranje je napravljen da bi promovisao autorstvo i umetnost, i pokriva detalje rada vezanih za umetnost. Zakon o patentima je napravljen da bi ohrabrio objavljivanje ideja, za cenu ograničenog monopola na ove ideje -- cena koja je vredna plaćanja u nekim oblastima ali ne i u drugim. Zakon o oznakama nije namenjen promociji poslovnih aktivnosti, nego jednostavno omogući da kupci znaju šta kupuju".


Terminološki problemi manjeg značaja 

Stalman je preporučio izbegavanje termina koji navode na pogrešan zaključak i korišćenje drugih, naročito

  • "Patant za softverske ideje" bolje nego uobičajeni izraz "softverski patent", tvrdeći da kasniji daje pogrešan utisak da patent pokriva ceo softver.
  • "(UFO) Uniform Fee Only" kao zamenu za "(RAND) Reasonable And Non-Discriminatory", tvrdeći da obavezna autorska prava bilo koje vrste vrše diskriminaciju slobodnog softvera jer distributeri slobodnog softvera ne mogu da izbroje broj kopija koji se koristi. (Ova briga muči veći deo zajednice slobodnog i otvorenog softvera, ipak Stalmanov termin nije u široj upotrebi.)

  • Izbegavanje izraza "piraterija" za delo kopiranja informacije , tvrdeći da je izraz "piraterija" označava čin pljačkanja i porobljavanja na moru, i da se taj termin zloupotrebljava od strane današnjih korporacija ne bi li time dali veći začaj činu kopiranja softvera i drugih neopipljivih stvari. 

  •  "Corrupt discs" ili "Fake CD's" umesto Compact Discs za digitalne audio diskove koji koriste neku tehnologiju za sprečavanje kopiranja, tvrdeći da oni krše standard po Crvenoj Knjizi primećujući da se u poslednje vreme takvi diskovi štampaju bez logoa "Compact Disc".

  • "Treacherous Computing" pre nego "Trusted Computing", tvrdeći da to ograničava slobode korisnika. 
  • "Digital Restrictions Management" pre nego "Digital Rights Management" 

Pogledati: "Words to avoid" stranicu na veb sajtu GNU-a. 


Govori 

Još od ranih -1990e devedesetih, većinu svog vremena je proveo kao political campaigner učesnik u političkim kampanjama. Naslovi tri govora koje najčešće drži su"GNU projekat i Pokret slobodnog softvera", "Opasnost od softverskih patenata", i "Autorska prava i zajednica u vremenu računarskih mreža". Dao je i puno izjava na konferencijama , uključujući i prvu Wikimania konferenciju u 2005oj. 

  Ričard stalman drži govor o "Autorskim pravima i zajednici" na Vikimaniji 2005

Kritike 

Stalmana često opisuju kao osobu sa kojom je jako teško raditi. Tim XEmacsa, posebno, ga je napravio listu konkretnih zamerki na rad sa Stalmanom koje su ih primorale da odvoje projekat. Ove žalbe uključuju kritike tehnološke prorode i one koje se tiču međuljudskih odnosa, posebno izdvajaju da je Stalmanov stav ka kompromisu motivisan više politikom nego željom da se dođe do najboljeg tehničkog rešenja. Jamie Zawinski je objavio arhivu e-mejlova koji se tiču istorije razdvajanja između Emac-a i XEmac-a. On citira nedostatke dizajna Emac-a i Stalmanove nesposobnosti da zastupa rad. Stalman, s druge strane, opisuje tim XEmac-a kao nekooperativan. Ulrich Drepper je zapisao svoje žalbe na Stalmana u release notes za glibc 2.2.4, gde ga optužuje za pokušaj "nasilnog preuzimanja" projekta.

Za više informacija pogledajte članak GNU/Linux naming controversy.

Stalmanovo insistiranje na korišćenju izraza "GNU/Linuks" neki opisuju kao samoživost, na primer Linus Torvalds ga je nazvao "jednostavno besmislenim". 


Sporedno 

  • Stalman je autor pesme Free Software Song. 
  • Stalman je ljubitelj naučne fantastike i povremeno odlazi na konvencije.
  • Stalman je POSIX-u (Portable Operating System Interface) dao ime.
  • 1977. Stalman je objavio i algoritam za veštačku inteligenciju sistem za održavanje istine nazvanom dependency-directed backtracking. Rad je uradio zajedno sa Gerald Jay Sussmanom. Na taj račun se i šali: "Ovime kompjuter može da izbegne eksploziju kada mu postavite kontradiktorno pitanje".
  • Kada je upitan ko su mu bili uzori, odgovorio je da se divi Martin Luter Kingu mlađem, Nelson Mendeli, Aung San Suu Kyi, Ralph Nader, i Dennis Kucinich. Takođe kaže: "Poštujem i Franklin D. Roosevelt i Winston Churchill, i ako se ne slažem sa svime što su uradili."
  • Stalman nikada nije naučio programski jezik Java. Malo je programirao na Javi (ostrvo), ali je koristio programski jezik C i Lisp programming language. 
  • Stalman nije učestvovao u kontrakulturi tokom šezdesetih, ali nalazi da je njeno odbijanje bogadstva životna inspiracija.
  • Stalman je GNU Hurd kernel naipre nazvao "Alix" po tadašnjoj devojci, koja je održavala Unix sisteme i rekla prijatenjima "Trebalo bi da nazovu kernel po meni."
  • Stalman tečno govori engleski i francuski, skoro tečno i španski, i snalazi se sa indonežanskim. Učio je latinski, kineski, mađarski i navaho, ali nije dostigao nivo da komunicira na tim jezicima. Smatra da je jezikom ovladao kada može da smišlja dosetke na tom jeziku.
  • Tokom 2004. kada su ga pitali, preporučio je ljudima Hugo Chaveza, i da glasaju "Ne" na venecuelanskom referendumu o opozivanju, 2004. 
  • Dokumentarni film Revolution OS sadrži intervjue sa Stalmanom.
  • Bio je i tema, neki kažu i pokretač mnogih strasnih rasprava.
  • Stalman je osnovao i League for Programming Freedom Ligu za Programersku slobodu 1989. da bi se borio protiv softverskih patenata i interface copyright autorskih prava na grafičkim interfejsima. Liga nikada nije dostigla jačinu kojoj se Stalman nadao i vremenom je postala neaktivna.
  • Tokom 1999. Stalman je pozvao na razvoj besplatne internet enciklopedije tako što bi svi ljudi pisali članke. Pogledati: GNUPedia.
  • Stalman ne ume da pliva.
  •  Stalman je u savetodavnom odboru teleSURa,  južnoameričke televizijske stanice.
  • Linus Torvald je rekao: “Razmišljajte o Stalmanu kao o vrhunskom filozofu, a o meni kao inženjeru.”
  • Stalman je napravio Emacs editor; čiju je popularnost delio i drugi editorvi, koji je prizvao i ratove editora; Stalman na ovo regaovao šaljivo proglašivši sebe za "St. Ignucius" / "St. IGNUcius" (Church of Emacs). 
  • Godinama je Stalmanov nalog na računarima Fondacije za Slobodan Softver imao praznu lozinku, jer Stalman veruje u što manje ograda moguće. Ovako je svako mogao da koristi Stalmanom nalog u bilo koje svrhe. Rastom popularnosti interneta i rastom vandalizna i hakovanja sa sistema FSFa bio je primoran da koristi tajnu lozinku. 
 
Ričard Metju Stalman



 

среда, 11. јул 2012.

 'LiBRE! časopis broj 02'




  Dostupan je drugi broj časopisa LiBRE! Uspeli smo da i ovo izdanje pripremimo u
roku od mesec dana. Novina je što je sada časopis dostupan i u višoj
rezoluciji. Tim je opet proširen, a nadamo se da je to primetno i po sadržaju
i po izgledu.
Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite nov broj.

Možete pogledati poslednji post na
https://libre.lugons.org/index.php/2012/07/libre-casopis-broj-02/

Primili ste ovu poruku jer ste tražili da budete obavešteni o novim
dogadjajima.
Srdačan pozdrav,
LiBRE!

субота, 23. јун 2012.

Kreator Linuxa kaže da je Nvidia najgora kompanija


Kompanija Nvidia je uspela da napravi mnogo prijatelja, ali je sa druge strane uspela mnogima i da "stane na žulj", i to tamo gde baš i nema mnogo smisla za tako nešto. Tvorac Linux open source softvera Linus Torvalds nedavno je (14. juna) izneo svoje mišljenje o Nvidiji koje je donelo dosta polemika. On je na jednoj javnoj prezentaciji optužio Nvidiju da je kriva za neuspeh isporučivanja drajvera za Linux. Tom prilikom on je ovu kompaniju nazvao "najgorom kompanijom ikada", a koliko je bio iznerviran govori i činenica da je završio svoj govor sa rečima "Nvidia: F*** You!".

Nije se ustručavao ni da pokaže srednji prst ka Nvidiji tom prilikom, a njegov komentar možete videti negde oko 49-og minuta videa u prilogu koji prikazuje njegov nastup. Dakle Nvidia radi odličan posao kada su u pitanju drajveri za Windows RT, dok joj prema rečima Torvaldsa nedostaje prijateljstvo prema open-source Linux zajednici.


Video prilozi


понедељак, 11. јун 2012.

Prvi broj časopisa LiBRE je objavljen! 

Časopis o slobodnom softveru



Nakon što je nulti broj LiBRE! časopisa o slobodnom softveru preuzet u preko 2000 primeraka, prepoznali smo želju zajednice da čita i saznaje novosti iz jednog ovakvog časopisa i održali smo reč da ćemo za mesec dana objaviti sledeći, prvi broj.

Naš tim je tim volontera, entuzijasta i zaljubljenika u slobodu, okupljenih oko zajedničke ideje. Radili smo punom parom u proteklih mesec dana kako bi prvi broj časopisa LiBRE! obradovao sve zainteresovane i postao dostupan svima.

Preuzmite besplatno već danas prvi broj LiBRE! časopisa o slobodnom softveru sa našeg sajta: https://libre.lugons.org

LiBRE! tim 


четвртак, 7. јун 2012.

Novosti u vezi FLOSS magazina Libre


Ćirilica:
Уводимо нову рубрику у часопис већ од првог броја, која ће да се бави активностима FLOSS заједница из земље и окружења (предавања, промоције, окупљања и сл.). [Када кажемо земље из окружења мислимо пре свега на земље бивше СФРЈ]. Радни назив ове нове рубрике је LoCo scena (LoCo→Local Community). Међутим, нешто нам се и не свиђа овај радни назив па смо у потрази за новим у коме ће да фигурише израз ЛоЗа (од Локална/е Заједница/е). Покушавали смо на синоћњем састанку да се договоримо о коначном имену ове рубрике и дошли до идеје ЛоЗа у региону. Међутим, осим што нас је ново име асоцирало на ракију, до коначног решења нисмо успели да дођемо. :) Зато смо одлучили да затражимо помоћ од вас. Шаљите овде у теми ваше предлоге о томе како бисте волели да се зове нова рубрика у часопису а чије су карактеристике горе наведене. Рок за уважавање предлога је петак, 08.06.2012. у 20:00 часова. Уколико се питате зашто је рок овако мали, оправдаћемо вашу сумњу, први број ускоро стиже!

ЛиБРЕ! тим

Latinica:
Uvodimo novu rubriku u časopis već od prvog broja, koja će da se bavi aktivnostima FLOSS zajednica iz zemlje i okruženja (predavanja, promocije, okupljanja i sl.). [Kada kažemo zemlje iz okruženja mislimo pre svega na zemlje bivše SFRJ]. Radni naziv ove nove rubrike je LoCo scena (LoCo→Local Community). Međutim, nešto nam se i ne sviđa ovaj radni naziv pa smo u potrazi za novim u kome će da figuriše izraz LoZa (od Lokalna/e Zajednica/e). Pokušavali smo na sinoćnjem sastanku da se dogovorimo o konačnom imenu ove rubrike i došli do ideje LoZa u regionu. Međutim, osim što nas je novo ime asociralo na rakiju, do konačnog rešenja nismo uspeli da dođemo. :) Zato smo odlučili da zatražimo pomoć od vas. Šaljite ovde u temi vaše predloge o tome kako biste voleli da se zove nova rubrika u časopisu a čije su karakteristike gore navedene. Rok za uvažavanje predloga je petak, 08.06.2012. u 20:00 časova. Ukoliko se pitate zašto je rok ovako mali, opravdaćemo vašu sumnju, prvi broj uskoro stiže!

LiBRE! tim

https://libre.lugons.org/

субота, 21. април 2012.

 

Mint Srbija okupljanje članova!

Okupljanje Linux korisnika u Beogradu, Sava Centar 29.04.2012. početak u 13:00h.

O čemu se radi?
Opušteno okupljanje uz ćaskanje i piće. Priča je skroz neformalna i bez neke utvrđene tematike. Linux je tu više kao neka spojnica koja nas povezuje, nego obavezna tematika.

Prisutni?
Za sada je dolazak potvrdilo preko 30 ljudi.
Pored organizatora LinuxMint Srbija biće prisutni i ljudi iz Slackware Srbija, Ubuntu Srbija, Linux udruženja građana Novog Sada i mnogi drugi.
Takođe očekujemo prijatelje iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske…

Gde se održava?
Okupljanje i druženje se održava u kongresnoj sali Sava Centra 29.04.2012. u Beogradu sa početkom od 13:00h u koktel varijanti i opuštenoj atmosferi. Ulaz u sava centar je iz ulice Milentija Popovića, u svakom slučaju biće postavljeni putokazi kao sali u kojoj je organizovano koktel okupljanje, veoma je lako za nalaženje.

Plan i program?
Plan i program za ovo okupljanje će biti sadržan u vidu uvodne reči Dobrodošlice organizatora kao i prijatelja zajednice. Ostatak dana je slobodan za grickalice, piće, pričanje, upoznavanje.

Ne koristim Linux ali bih došao na okupljanje?
Svi ljudi dobre volje su dobrodošli na okupljanje i upoznavanje.

Koga da kontaktiram za više informacija?
Za sve dodatne informacije vezane za okupljanje, lokaciju, pitanja, sugestije, saveti najbole je obratiti se na forumu direktno na privatne poruke, korisniku Vladimir ili Icy_Blue, na mejlove ili na kontakt telefone.
Osobe koje možete kontaktirati su:

Vladimir Kramar
info AT mint-srbija.com
+381(0)62 490 408


Iva Balabanovič
iva AT mint-srbija.com
+381(0)60 577 8803



Nadamo se velikom odzivu i dobrom druženju!


Autor: Vladimir Kramar
Izvor: portal Mint Srbija
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::


U vreme pisanja članka dolazak su potvrdil njih 30, sada je ta cifra 120 a možda i veća.
Skup će biti održana kako je navedeno u Sava Centru, tačnije u japnaskom salonu.
Galerija Japanskog salona.


Tema o skupu na Mint Srbija zajednici