Saznajte kako je protekao prvi balkanski računarski kongres održan u Novom Sadu i kakva su iskustva u korišćenju Linuxa u Radio-televiziji Republike Srpske, razmislite o korišćenju slobodnog softvera za obrazovanje dece uz novi serijal članaka i informišite se iz prve ruke o novom FLOSS portalu lutherus.org.
Dan slobode softvera
http://softwarefreedomday.org
je godišnja proslava Slobodnog softvera širom sveta. Osmišljen da
upozna javnost sa Slobodnom softverom. Obeležava se svake treće
subote u septembru.
Slobodan softver
Slobodni softver je stvar slobode, a ne cene.
Slobodni softver je stvar slobode korisnika da pokreću,
umnožavaju, raspodeljuju, proučavaju, menjaju i poboljšavaju
softver. Preciznije, on se odnosi na četiri vrste sloboda, koje se
pružaju njegovim korisnicima:
Slobodu pokretanja programa, za
bilo koju svrhu.
Slobodu proučavanja načina rada
programa i prilagođavanja programa vašim potrebama. – Preduslov
za ovo jeste obezbeđivanje pristupa izvornom kodu.
Slobodu raspodeljivanja primeraka
programa, kako biste mogli da pomognete bližnjem.
Slobodu poboljšavanja programa i objavljivanja vaših izmena
u javnosti, kako bi cela zajednica imala koristi. – Preduslov za
ovo jeste obezbeđivanje pristupa izvornom kodu.
1983. Ričard Stolman (Richard Stallman) najavljuje GNU projekat
(GNU’s not Unix – GNU nije UNIX) http://www.gnu.org.
Svojim manifestom poziva istomišljenike da mu pomognu u projektu i
objašnjava principe slobode softvera. Rad na razvoju GNU operativnog
sistema, Ričard Stolman počinje u januaru 1984. a osniva i Free
Software Foundation (FSF) http://www.fsf.org
u oktobru 1985. godine. On je tvorac definicije Slobodnog softvera i
stvara Copyleft koncept koji je dizajniran tako da obezbedi
softversku slobodu za sve. On voli da kaže da Slobodan softver treba
shvatiti kao slobodu govora a ne kao besplatno pivo („think of free
as in free speech, not as in free beer“). U suštini ove njegove
rečenice je pojašnjenje engleske reči „free“ koja može da
znači i sloboda i besplatno i znači da je prava sloboda samo ako
daje mogućnost svakome da menja, prilagođava svojim potrebama i
stvara novu upotrebnu vrednost koju deli drugima a ne samo kao
mogućnost besplatnog nekritičkog konzumiranja. GNU je kompatabilan
sa UNIX-om ali to je sasvim drugačiji sistem koji se ne oslanja na
Uniks, jer nije slobodan.
Prvi GNU je imao problem nedostatka pravog slobodnog kernel-a koji
je morao brzo da reši. Rešenje je došlo iz Finske. Na Univerzitetu
u Helsinkiju, tadašnji student Linus Torvalds (Linus Torvalds) iz
hobija je razvio kernel http://kernel.org
koji je bio sličan UNIX-ovom. Svoj rad je objavio u aprilu 1991. sa
namerom da proveri upotrebnu vrednost svog rada. Ovaj novi kernel je
nazvao po iskrivljenom izgovoru svoga imena, Linux. Prvih par verzija
Linux kernel-a, Linus je objavio pod licencom koju je sam definisao a
koja je zabranjivala izmene i bilo kakvu komercijalnu upotrebu. U
februaru 1992. godine verziju 0.12 Linux kernel-a licencira sa GNUGeneral Public License. Ovo će dati mogućnost da dođe do
integracije Linux kernel-a u GNU projekat gde će zameniti još
nezavršeni GNU Hurd kernel. Ovako formiran operativni sistem danas
nazivamo punim imenom GNU/Linux operativnim sistemom.
Spajanje GNU projekta i Linux kernel-a zaokružilo je priču
stvaranja jednog novog slobodnog operativnog sistema i zajednica je
mogla da krene u distribuciju GNU/Linuksa. Među prvim takvim
projektima je bio SLS (Softlanding Linux System). Prva verzija SLS-a
je objavljena krajem 1992. godine. Jan Murdok (Ian Murdock) koji je
napustio razvoj SLS-a osnovao je Debian projekt
http://www.debian.org.
Debian je postao najpopularnija GNU/Linuks distribucija iz koje je
izvučen najveći broj derivata u svetu GNU/Linuksa. Iz SLS-a nastaje
Slackware Linux distribucija http://www.slackware.com.
Prva verzija Slackware Linux distribucije objavljena je 17. jula
1993. Kompanija Red Hat http://www.redhat.com
je uvidela mogućnost da napravi svoju distribuciju i da
distribuiranje, održavanje i podršku za tu distribuciju naplaćuje.
Red Hat pokreće i slobodni Fedora projekat
http://www.fedoraproject.org.
Uz već nabrojane distribucije danas su Ubuntu
http://www.ubuntu.com
i Linuks Mint http://www.linuxmint.com.
Listu skoro svih distribucija i informacije o njima možete naći na
http://distrowatch.com.
Više o istoriji, sadašnjosti i budućnosti Slobodnog softvera, o
Slobodnom softveru u Srbiji i regionu možete saznati i naučiti
čitajući LiBRE! časopis o Slobodnom softveru
http://libre.lugons.org.
Zašto Slobodan softver? Zašto GNU/Linuks?
Razlozi su višestruki.
Sloboda, zajednica, izbor, bezbednost, cena, legalnost, licenca.
Slobodni ste da radite šta hoćete i kako hoćete. Imate veliki
izbor distribucija, okruženja radne površi, programa. Distribucije
dolaze sa preinstaliram osnovnim programima, drajverima. Nema straha
od virusa, plavog ekrana smrti, slučajno obrisan sistemskih fajlova… Laka
instalacija programa kroz softver menadžer. Jednostavno osvežavanje,
nadogradnja sistema i programa. Mogućnost korišćenja sistema bez
instalacije na hard disk putem live CD/DVD-a. Operativni sistem za
poneti: Mogućnost instalacije i korišćenja operativnog sistema sa
usb memorije…
Sve mane koje su vezane za korišćenje GNU/Linuksa prouzrokovane
su Vlasničkim softverom (proprietary software) koji je standard u nekim oblastima računara
i nije ga moguće zameniti, zaobići. Znači, kada pričamo o
nerešivim problemima na GNU/Linuksa oni su (in)direktna posledica
filosofije Vlasničkog softvera, jer upravo zbog takve filosofije
GNU/Linuksa zajednica nije u mogućnosti da utiče na rešavanje
problema.
Na sreću tih problema sve je manje. Igranje popularnih naslova
igrica nije više crna rupa GNU/Linuksa. Ostaje da dođe bolja podrška
za hardver od strane proizvođača u vidu drajvera, propratnih
programa i usluga i da dođe popularni Vlasnički softver: Photoshop,
3DMax, MS Office…
Razlika je velika, i ovaj tekst će pokušati da vam raščlani ova tri pojma i objasni šta
svaki od njih znači. Mnogi ljudi, posebno oni koji rade u našim medijima (štampa, radio i
tv stanice...) nazivaju sve i svašta hakerima i hakovanjem. Gotovo svako sada može da ode
u neku TV stanicu, kaže da je haker, i odmah će se oko njega okupiti novinari i tražiti od
njega intervju. Čak šta više, intervju će da urade bez ijednog dokaza da intervjuišu
hakera! Na taj način ne samo što pokazuju da su neprofesionalni, već izazivaju i ogorčenje
kod određenog broja gledaoca koji su bar malo upućeni u hakersku kulturu.
Pojam haker (eng.hacker) u svom izvornom značenju opisuje osobu koja se bavi
istraživanjem mogućnosti računara i njihovoj pozitivnoj primeni u svakodnevnom životu.
Kao što vidite, ovde se nigde ne spominje da su hakeri zli, da nanose štetu drugima i da
su opasni po svet. Hakeri su veoma inteligentne osobe koje istražuju ono što je sakriveno
u hardveru i softveru. Prostije rečeno, oni su pronalazači onoga što je ili neko sakrio od
oči javnosti ili pronalazači propusta koji su napravljeni greškom! Kod prvog slučaja, kada
kažemo "sakrio" mislimo obično na programe, mada se i u hardveru može sakriti dosta toga.
Hakeri su po prirodi radoznali ljudi, vole sve da saznaju i ne vole kad je nešto sakriveno
od njih. U programima može dosta toga da se sakrije, naročito u programima čiji je izvorni
kod nedostupan javnosti, kakav je ceo Windows i skoro svi programi koji rade pod njim! U
takvim programima mogu da se recimo sakriju podprogrami za špijuniranje i programi koji će
samo odabranim ljudima omogućiti pristup zabranjenim resursima, poput vaših hard-diskova.
Može se, dakle, slobodno reći da hakeri ne vole da neko nekome ugrožava privatnost, i zato
proučavaju računare, sa željom da nađu uljeze u njima. Oni se zalažu za apsolutnu
privatnost, što je uostalom i ljudsko pravo, i svi bi po pravilu trebali da imaju potpunu
privatnost. Takođe, ne vole cenzuru, jer to vodi ka jednoumlju, u šta smo se i uverili u
proteklih pola veka! Jednom rečju, oni su za apsolutnu ravnopravnost, za razotkrivanje
svih tajni i za privatnost. Kod drugog slučaja, ljudi puno puta nesvesno prave greške,
koje mogu da se iskoriste za ugrozavanje nečije privatnosti. Na primer, programer koji je
pisao neku Java funkciju u browseru Internet Explorer je zaboravio da napiše rutinu za
proveru dužine nekog podatka koji učitana strana definiše. I sada, ako neko pronađe
propust i namerno napravi stranu koja iskorišćava propust, i ako neko ko ima pomenuti
browser učita tu stranu, IE će uraditi nešto što po pravilu ne bi smeo, i na taj način
ošteti posetioca strane. Hakeri traže takve propuste, i ako ih nađu, obaveštavaju svet o
tome kako bi proizvođač datog programa ispravio propust i kako bi krajnji korisnici preduzeli
određene korake i na taj način zastitili sebe na vreme. Hakeri su mišljenja da je bolje
da svi znaju za određeni propust nego da "niko" ne zna, zato što veruju da ipak neko zna
za propust, i to koristi da bi špijunirao nekoga. Kada ne bi bilo hakera, danas bi imali
browsere, mail, news i icq klijente i servere prepunih bezbednosnih propusta, u proseku bi
svaki klijent i server imao oko 5 propusta. Do sada je ukupno pronađeno više od 10.000 hiljada
propusta, i pitanje je da li baš niko ne bi znao za te propuste, naročito ako kažemo da je
za neke propuste dokazano da su namerno napravljeni! Pitanje "zašto namerno" je ovde
suvišno, i baš zbog ovih razloga hakeri postoje, vredno rade i otkrivaju nove tajne.
Dnevno se u proseku oko 5 novih propusta pronađe!
Sa druge strane, hakeri su časni ljudi, pošteni, civilizovani, imaju svoju kulturu!
Hakerska kultura im ne dopušta da propuste koje otkriju iskoriste u nehumane svrhe. Ako
nađu neki propust, oni moraju da obaveste javnost o tome, i ne smeju da ga iskoriste da
bi ugrozili nečiju privatnost ili napravili štetu bilo kome.
Sada jedan savet kako proveriti da li je dotični haker. Prvo ga pitajte da li je do sada
naneo nekome štetu koristeći računar. Ako odgovori potvrdno, ili čak počne da se hvali
time - imate posla sa crackerom, jer hakeri ne nanose štetu drugima. Zatim ga pitajte šta
je otkrio. Ako kaže "nista, koristim već pronadjene propuste" - imate posla sa lamerom,
jer je haker samo onaj koji pronađe nešto jedinstveno, što još niko nije pronašao. Upravo
zbog toga ne može svako da bude haker, baš kao što ne može svako da bude doktor nauka!
Crackeri (cita se 'krekeri') su isto pronalazači, inteligetni ljudi, ali oni, između
ostalog, koriste svoje znanje i svoja otkrića da bi nekome naneli štetu. Crackeri pišu
viruse i trojance, upadaju na servere i prave štetu na njima (uglavnom tako što izmene
prvu stranu sajta i ostave neku poruku).
Lameri su uglavnom klinci, koji nisu nista otkrili i koji takođe nanose štetu drugima,
obično da bi ukrali neku šifru za Internet ili uništili nekome disk koristeći trojance,
viruse, pa čak i exploite, koje su crackeri napisali. Oni su gotovani, nauče kako se
koriste trojanci i onda prave štetu poštenom svetu, misleći da su hakeri. Mnogi od njih ne
znaju čak ni kako funkcioniše Internet. Cilj im je samo da naprave neku pakost koristeći
izum nekog crackera.
Onog trenutka kada haker svojim pronalaskom napravi nekome štetu - odmah prestaje da bude
haker i postaje cracker! Sasvim je pogrešno reći "hakeri su uhakovali sajt..", kao i "hakeri su napravili novog crva...". Hakeri uopšte ne nanose štetu, to čine crackeri i
lameri. I potpuno je pogrešno mrzeti hakere. One koje treba mrzeti i prezirati su crackeri
i lameri! Hakeri su pronalazači, naučnici, i ne može se postati haker preko noći.
Profesija "haker" je veoma cista, poštena, plemenita i velikim trudom stečena profesija.
Na kraju, biti haker znači biti osoba koja ima ogroman koeficijent
inteligencije, osoba koja ceo dan provede za računarom proučavajući ga, osoba koja to čini da bi zaštitila ostale korisnike računara i omogućila im potpunu privatnost, osoba
koja svojim pronalascima gura čovečanstvo ka napretku, i osoba koja uvek može da vas
pogleda u oči!
Saznajte kako da napravite sopstveni forum i da li je moguće koristiti Windows 8 i Linux u dual bootu; informišite se iz prve ruke o projektu LibreOffice i Dokument fondaciji (The Document Foundation), kao i o iskustvima u korišnjenju Linux servera u Zdravstvenom centru Studenica iz Kraljeva, i upoznajte se sa Linux distribucijom koju možete poneti svuda sa sobom i koja će na svakom računaru izgledati isto – Puppy Linuxom.
Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.
LiBRE! tim
понедељак, 4. март 2013.
'LiBRE časopis broj 10'
28.02.2013. proslavili smo godinu dana od kada je pokrenuta inicijativa za pokretanje jedinog nekomercijalnog časopisa na srpskom jeziku o slobodnom softveru. Iako početak nije bio lak možemo reći da smo postali ono što smo planirali, časopis koji ruši barijere i spaja ideju slobodnog softvera u celom regionu. Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj. LiBRE! tim
понедељак, 31. децембар 2012.
'LiBRE časopis broj 08'
Prolazi prva kalendarska godina LiBRE! časopisa a na vratima kuca druga. Za ovaj prelazni period pripremili smo novogodišnji broj časopisa LiBRE!. Dosta prostora smo dali novogodišnjim čestitkama jer tako i treba da bude u novogodišnjem broju ali nismo zanemarili redovan sadržaj i zato ovaj broj časopisa dolazi na 58 stranica. Potrudili smo se i uspeli da novogodišnji broj izdamo u PDF i ePUB formatu.
Prošlo je više od šest meseci od izlaska probnog broja. Časopis je do
danas preuzet u skoro 14.000 primeraka.
Oko 120 komentara je ostavljeno
na sajtu.Posetioci sajta najčešće pristupaju sajtu preko Mozilla Firefox 52,4% i
MS Windowsa 47,81%, najviše ih dolazi iz Srbije 60,75%, a prepoznaju nas
po terminu Libre časopis 41,43%, najposećenija stranica je Preuzimanje
63,01%, a najviše posetilaca nam šalje portal Linux za sve 25,36%; što
nas na kraju dovodi do brojke od 40.903 poseta sa napomenom da u jednom
periodu od oko mesec dana statistika nije bila u funkciji.
Pred vama je šesti broj dostupan za preuzimanje. Ne nameravamo da se ovde zaustavimo. Idemo zajedno dalje!
Dragi prijatelji zadovoljstvo nam je objaviti da je izašao peti broj časopisa LiBRE!
Nadamo se da smo ispunili vaša očekivanja. Ipak, ako imate primedbi, predloga, pohvala, ako želite da nam pomognete i doprinesete daljem razvoju časopisa pišite nam putem https://libre.lugons.org/index.php/kontakt/ ili na našu već poznatu adresu libre@lugons.org.
Ričard Metju Stalman (često navođen
kao RMS) (rođen 16 marta, 1953) je osnivač pokreta slobodnog
softvera, GNU projekta, i Fondacije za slobodan softver. Dokazan
programer, njegova glavna dostignuća uključuju Emacs (kasnije GNU
Emacs), GNU C kompajler, i GNU debager. Takođe je autor GNU GeneralPublic License (GNU GPL or GPL), najupotrebljivanije licence
slobodnog softvera, koja je započela copyleft koncept.
Još od sredine -1990-ih, Stalman je
uloljio većinu svog vremena u političkim kampanjama, zagovornik
slobodanog softvera i vodeći kampanje protiv softverskih patenata i
proširavanja zakona o kopirajtu. Vreme koje provodi programirajući
posvećuje razvoju GNU Emacs-a. Zarađuje bivajući plaćen za
otprilike pola predavanja koja održi.
Slika Ričarda Stalmana sa korica
O'Reilly
knjige Borba
Ričarda Stalmana za slobodan softver od Sem
Vilijamsa (2002).
Biografija
Stalman je rođen u Menhetnu to Alice
Lippman. Njegov prvi kontakt sa računarom je bio tokom završne
godine srednje škole tokom 1969. Zaposlilo se u IBM New York
Scientific Center, Stalman je proveo leto nakon završetka srednje
škole pišući svoj prvi program, predprocesor za PL/I programming
language programski jezik na IBM 360. Kasnije je rekao: "Najpre
sam ga napiso u PL/I, zatim sam ga ponovo počeo u asembleru kada je
PL/I program postao prevelik da stane u računar".
Istovremeno je bio i dobrovoljni
asistent u laboratoriji katedre za biologiju pri Rockefeller
University Rokfeler univerzitetu. Iako mu je karijera već krenula u
pravcu matematike i fizike, njegov analitički um je impresionirao
upravnika laboratorije tako da je nekoliko godina nakon odlaska na
koledž, njegova majka primila telefonski poziv. Ona se priseća:
"Bio je to profesor sa Rokfeler univerziteta". "Želeo
je da sazna kako je Ričardu. Bio je iznenađen kada je saznao da se
bavi računarima. Uvek je mislio da će Ričard imati uspešnu
karijeru kao biolog."
U junu 1971, kao brucoš na Harvard
University Univerzitetu Harvard (diplomirao sa BA iz Fizike tokom
1974), Stalman postaje programer na MIT-u Laboratoriju za veštačku
inteligenciju, gde postaje deo hakerske zajednice. Tokom ovih godina
bio je poznatiji po svojim inicijalima - "RMS". U prvom
izdanju Hakerskog rečnika, je napisao, "'Ričard Stalman' je
samo moje zemaljsko ime; možete me zvati 'rms'.
Propadanje hakerske kulture MIT-a
Tokom 1980s osamdesetih, hakerska
zajednica u kojoj je Stalman živeo je počela da se razuđuje.
Pojava "portabilnog softvera" — softvera koji se može
pokrenuti na različitim računarima — zančilo je da mogućnost da
korisnici priloagođavaju i dele softver koji dolazi sa računarom
predstavlja problem u biznis modelu proizvođača računara. Ne bi li
sprečili da se njihov softver koristi na računarima drugih
proizvođača prestali su da distribuiraju izvorni kod i počeli su
da ograničavaju kopiranje i redistribuciju svog sofvtera zaštićujući
ga autorskim pravima. Takav softver je postojao i ranije, ali više
se od njega nije moglo pobeći.
U 1980 Ričard Grinblat, jedan od
hakera u laboratoriji za veštačku inteligenciju, je osnovao Lisp
Machines Incorporated da bi prodavao Lisp machines, koje su on i Tom
Knight Tom Najt napravili u laboratoriji. Grinblat je odbio
spoljašnje investicije, verujući da bi se dobici ostvareni prodaje
mašina mogli uložiti u dalji rast kompanije. Nasuprot tome, Russ
Noftsker i drugi hakeri su verovali da je doniranje od strane
venture-capital bolji prilaz. Kako nije moglo doći do dogovora,
većina preostalih džakera iz laboratorije je osnovalo Symbolics.
Symbolics je zaposlio većinu preostalih hakera koji su zatim
napustili laboratoriju. Symbolics je naterao Grinblata da da otkaz
citirajući polisu MIT-a. Iako su obe kompanije potvrdile
proprietary software vlasnički softver, Stalman je verovao da je
LMI, za razliku od Symbolics-a, pokušao da izbegne rasturanje
laboratorije.
Tokom dve godine, od 1982 do kraja
1983, Stalman je samostalno uložio trud da spreči programere
Symbolics-a da dobiju monopol na kompjutere laboratorije. Do tog
vremena, je već bio poslednji haker svoje generacije u laboratoriji.
Odbio je budućnost u kojoj bi morao da potpiše ugovor o
neotkrivanju i da čidi druge stvari koje bi smatrao izdajom svojih
principa, i odabrao je da svoj rad deli sa drugima za šta je smatrao
da je u duhu klasične naučne saradnje.
Stalman tvrdi da korisnici softvera
trba da imaju slobodu — naročito, slobodu da "dele sa svojim
komšijom" da budu u mogućnosti da uče i čine promene na
softveru koji koriste. Stalno je govorio da su pokušaji proizvođača
vlasničkog softvera da zabrane ovakve stvari "asocijalni"
i "neetički". Fraza "softver želi da bude
slobodan" se često pogrešno pripisuje njemu, ali Stalman tvrdi
da je ovo pogrešno tumačenje njegove filozofije. Takođe tvrdi
da je sloboda bitna zbog dobrobiti korisnika i društva u celini, a
ne samo zato što može da vodi boljem softveru. Disledan tome, u
januaru 1984, daje otkaz u MIT-u da bi svo vreme posvetio GNU projektu, koji je najavio u Septembru 1983. Nije završio doktorske
studije, ali je nagrađen sa četiri počasne doktorske titule.
Osnivanje GNU-a
1985e, Stalman je objavio manifestGNU-a, koji prikazuje njegovu motivaciju za kreiranje slobodnog
operativnog sistema pod nazivom GNU, koji bi bio kompatibilan sa
Unixom. Ime GNU je recursive acronym rekurzivni akronim za GNU's Not
Unix. Ubrzo nakon toga, objedinjuje neprofitnu organizaciju Free Software Foundation (FSF) za zapošljavanje programera slobodnog
softvera i za pružanje legalne infrastrukture za zajednicu slobodnog
softvera.
U 1985oj, Stalman je izumeo i
popularizovao koncept copyleft, legalan mehanizam za zaštitu prava
na modifikaciju i redistribuciju slobodnog softvera. Prvi put je
uključen u GNU Emacs General Public License, a 1989e je objavljena i
prva GNU General Public License nezavisno od programa. Do tada je bio
završen dobar deo GNU sistema, sa primetnim nedostatkom kernela.
Članovi GNU projekta su započeli kernel pod nazivom GNU Hurd
1990-e, ali je riskantna odluka o dizajnu se pokazala kao loša,
razvoj Hurda je bio spor.
Napravivši softverske alatke potrebne
za razvoj softvera, i objavivši uopštenu licencu koja se mogla
primeniti na bilo koji softverski projekat (GPL), Stalman je olakšao
drugima da pišu slobodan softver nezavisno od GNU projekta. 1991e,
jedan takav nezavisan projekt je izrodio Linux kernel. On je mogao
biti kombinovan sa GNU sistemom i tako da čini potpuni operativni
sistem. Većina ljudi koristi ime Linuks da bi se obratili
kombinaciji Linuks kernela i GNU sistema, što neki vide kao
nepravedno umanjenje značaja GNU projekta.
Terminologija
Stalman smatra za veoma važno koje
reči ljudi koriste kada pričaju o vezi softvera i slobode.
Naročito, i stalno moli ljude da kažu "slobodan softver",
"GNU/Linuks", i da izbegavaju termin "Intelektualna
svojina". Njegovi zahtevi da ljudi koriste određene termine i
njegov stalni trud da objasni ljudima važnost terminologije su izvor
stalnog neslaganja među nekim delovima zajednice slobodnog i
otvorenog softvera.
Jedan od njegovih uslova da da intervju
novinaru jeste da se novinar složi sa određenom terminologijom.
Ponekada čak zahteva od novinara da pročita delove GNU filozofije
pre intervjua, "zarad efikasnosti" ovim stilom je
zaradio reputaciju da je "težak za održavanje".
Poznato je i da je odbijao pozive da drži govor usled neslaganja sa
terminologijom.
Slobodan softver
Stalman prihvata termine kao LibreSoftware, FLOSS (free/libre/open-source software), i "neokovan softver", ali mu se više
sviđa "free software" jer je puno energije uloženo u taj
izraz. (Sa sličnim razlozima zagovara termin "vlasnički
softver" pre nego "softver zatvorenog koda", kada se
govori od softveru koji nije slobodan.)
Termin "slobodan softver",
ipak, može značiti "softver bez ograničenja" ili
"besplatan softver" ili oba. Tokom godina ljudi su se
trudili da nađu neki intuitivniji i nedvosmislen termin. Videti
gratis versus libre i open source software.
Stalman se protivi da termin "otvoreni
kod" zameni ternin "slobodan" jer, po njemu, on krije
cilj slobode. On odbija intervjue za priče koje bi njegov rad
označile sa "otvoreni kod", tvrdeći da bi se time
pogrešno predstavili njegovi pogledi.
Stalman je zahtevao da se termin
GNU/Linuks koristi kada se pominje operativni sistem napravnjen
kombinaciom nekompletnog GNU sistema i Linuks kernela. Tvrdi se gubi
veza između filozofije GNU projekta i njegovog softvera kada ljudi
tu kombinaciju nazivaju "Linuks".
Prava na kopiranje, patenti i oznake
Stalman tvrdi da je izraz
"intelektualna svojina" skovan da bi zbunio ljude, i da se
koristi da bi sprečio intelektualnu raspravu o zakonima koji je se
tiču spajajući oblasti zakona koji nemaju ništa zajedničko. Iako
nije pravnik, on kaže da je pozivanje na ove zakone kao "vlasničke",
termin odbija slušaoca kada razmišlja o tome šta da radi sa ovim
problemima.
"Ovi zakoni su se pojavili
odvojeno, razvijani su nezavisno, pokrivaju različite aktivnosti,
imaju drugačija pravila i uzorkuju različite primene. Zakon o pravu
na kopiranje je napravljen da bi promovisao autorstvo i umetnost, i
pokriva detalje rada vezanih za umetnost. Zakon o patentima je
napravljen da bi ohrabrio objavljivanje ideja, za cenu ograničenog
monopola na ove ideje -- cena koja je vredna plaćanja u nekim
oblastima ali ne i u drugim. Zakon o oznakama nije namenjen promociji
poslovnih aktivnosti, nego jednostavno omogući da kupci znaju šta
kupuju".
Terminološki problemi manjeg značaja
Stalman je preporučio izbegavanje
termina koji navode na pogrešan zaključak i korišćenje drugih,
naročito:
"Patant za softverske ideje"
bolje nego uobičajeni izraz "softverski patent", tvrdeći
da kasniji daje pogrešan utisak da patent pokriva ceo softver.
"(UFO) Uniform Fee Only"
kao zamenu za "(RAND) Reasonable And Non-Discriminatory",
tvrdeći da obavezna autorska prava bilo koje vrste vrše
diskriminaciju slobodnog softvera jer distributeri slobodnog softvera
ne mogu da izbroje broj kopija koji se koristi. (Ova briga muči veći
deo zajednice slobodnog i otvorenog softvera, ipak Stalmanov
termin nije u široj upotrebi.)
Izbegavanje izraza "piraterija"
za delo kopiranja informacije , tvrdeći da je izraz "piraterija"
označava čin pljačkanja i porobljavanja na moru, i da se taj
termin zloupotrebljava od strane današnjih korporacija ne bi li time
dali veći začaj činu kopiranja softvera i drugih neopipljivih
stvari.
"Corrupt discs" ili "Fake
CD's" umesto Compact Discs za digitalne audio diskove koji
koriste neku tehnologiju za sprečavanje kopiranja, tvrdeći da oni
krše standard po Crvenoj Knjizi primećujući da se u poslednje
vreme takvi diskovi štampaju bez logoa "Compact Disc".
"Treacherous Computing"
pre nego "Trusted Computing", tvrdeći da to ograničava
slobode korisnika.
"Digital Restrictions
Management" pre nego "Digital Rights Management"
Pogledati: "Words to avoid"
stranicu na veb sajtu GNU-a.
Govori
Još od ranih -1990e devedesetih,
većinu svog vremena je proveo kao political campaigner učesnik u
političkim kampanjama. Naslovi tri govora koje najčešće drži
su"GNU projekat i Pokret slobodnog softvera", "Opasnost
od softverskih patenata", i "Autorska prava i zajednica u
vremenu računarskih mreža". Dao je i puno izjava na
konferencijama , uključujući i prvu Wikimania konferenciju u
2005oj.
Ričard stalman drži govor o
"Autorskim pravima i zajednici" na Vikimaniji
2005
Kritike
Stalmana često opisuju kao osobu sa
kojom je jako teško raditi. Tim XEmacsa, posebno, ga je napravio
listu konkretnih zamerki na rad sa Stalmanom koje su ih primorale da
odvoje projekat. Ove žalbe uključuju kritike tehnološke
prorode i one koje se tiču međuljudskih odnosa, posebno izdvajaju
da je Stalmanov stav ka kompromisu motivisan više politikom nego
željom da se dođe do najboljeg tehničkog rešenja. Jamie Zawinski
je objavio arhivu e-mejlova koji se tiču istorije razdvajanja između
Emac-a i XEmac-a. On citira nedostatke dizajna Emac-a i
Stalmanove nesposobnosti da zastupa rad. Stalman, s druge strane,
opisuje tim XEmac-a kao nekooperativan. Ulrich Drepper je
zapisao svoje žalbe na Stalmana u release notes za glibc 2.2.4,
gde ga optužuje za pokušaj "nasilnog preuzimanja"
projekta.
Stalmanovo insistiranje na korišćenju
izraza "GNU/Linuks" neki opisuju kao samoživost, na primer
Linus Torvalds ga je nazvao "jednostavno besmislenim".
Sporedno
Stalman je autor pesme Free
Software Song.
Stalman je ljubitelj naučne
fantastike i povremeno odlazi na konvencije.
Stalman je POSIX-u (Portable Operating System Interface) dao ime.
1977. Stalman je objavio i
algoritam za veštačku inteligenciju sistem za održavanje istine
nazvanom dependency-directed backtracking. Rad je uradio zajedno sa
Gerald Jay Sussmanom. Na taj račun se i šali: "Ovime kompjuter
može da izbegne eksploziju kada mu postavite kontradiktorno
pitanje".
Kada je upitan ko su mu bili uzori,
odgovorio je da se divi Martin Luter Kingu mlađem, Nelson Mendeli,
Aung San Suu Kyi, Ralph Nader, i Dennis Kucinich. Takođe kaže:
"Poštujem i Franklin D. Roosevelt i Winston Churchill, i ako se
ne slažem sa svime što su uradili."
Stalman nikada nije naučio
programski jezik Java. Malo je programirao na Javi (ostrvo), ali je
koristio programski jezik C i Lisp programming language.
Stalman nije učestvovao u
kontrakulturi tokom šezdesetih, ali nalazi da je njeno odbijanje
bogadstva životna inspiracija.
Stalman je GNU Hurd kernel naipre
nazvao "Alix" po tadašnjoj devojci, koja je održavala
Unix sisteme i rekla prijatenjima "Trebalo bi da nazovu kernel
po meni."
Stalman tečno govori engleski i
francuski, skoro tečno i španski, i snalazi se sa indonežanskim.
Učio je latinski, kineski, mađarski i navaho, ali nije dostigao
nivo da komunicira na tim jezicima. Smatra da je jezikom ovladao kada
može da smišlja dosetke na tom jeziku.
Tokom 2004. kada su ga pitali,
preporučio je ljudima Hugo Chaveza, i da glasaju "Ne" na venecuelanskom referendumu o opozivanju, 2004.
Dokumentarni film Revolution OS
sadrži intervjue sa Stalmanom.
Bio je i tema, neki kažu i
pokretač mnogih strasnih rasprava.
Stalman je osnovao i League for
Programming Freedom Ligu za Programersku slobodu 1989. da bi se borio
protiv softverskih patenata i interface copyright autorskih prava na
grafičkim interfejsima. Liga nikada nije dostigla jačinu kojoj se
Stalman nadao i vremenom je postala neaktivna.
Tokom 1999. Stalman je pozvao na
razvoj besplatne internet enciklopedije tako što bi svi ljudi pisali
članke. Pogledati: GNUPedia.
Stalman ne ume da pliva.
Stalman je u savetodavnom odboru
teleSURa, južnoameričke televizijske stanice.
Linus Torvald je rekao:
“Razmišljajte o Stalmanu kao o vrhunskom filozofu, a o meni kao
inženjeru.”
Stalman je napravio Emacs editor;
čiju je popularnost delio i drugi editorvi, koji je prizvao i ratove
editora; Stalman na ovo regaovao šaljivo proglašivši sebe za "St.
Ignucius" / "St. IGNUcius" (Church of Emacs).
Godinama je Stalmanov nalog na
računarima Fondacije za Slobodan Softver imao praznu lozinku, jer Stalman veruje u što manje ograda moguće. Ovako je svako mogao
da koristi Stalmanom nalog u bilo koje svrhe. Rastom popularnosti
interneta i rastom vandalizna i hakovanja sa sistema FSFa bio je
primoran da koristi tajnu lozinku.
Ričard Metju Stalman
среда, 11. јул 2012.
'LiBRE! časopis broj 02'
Dostupan je drugi broj časopisa LiBRE! Uspeli smo da i ovo izdanje pripremimo u
roku od mesec dana. Novina je što je sada časopis dostupan i u višoj
rezoluciji. Tim je opet proširen, a nadamo se da je to primetno i po sadržaju
i po izgledu.
Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite nov broj.
Primili ste ovu poruku jer ste tražili da budete obavešteni o novim
dogadjajima.
Srdačan pozdrav,
LiBRE!
субота, 23. јун 2012.
Kreator Linuxa kaže da je Nvidia najgora kompanija
Kompanija
Nvidia je uspela da napravi mnogo prijatelja, ali je sa druge strane
uspela mnogima i da "stane na žulj", i to tamo gde baš i nema mnogo
smisla za tako nešto. Tvorac Linux open source softvera Linus Torvalds
nedavno je (14. juna) izneo svoje mišljenje o Nvidiji koje je donelo
dosta polemika. On je na jednoj javnoj prezentaciji optužio Nvidiju da
je kriva za neuspeh isporučivanja drajvera za Linux. Tom prilikom on je
ovu kompaniju nazvao "najgorom kompanijom ikada", a koliko je bio
iznerviran govori i činenica da je završio svoj govor sa rečima "Nvidia:
F*** You!".
Nije se ustručavao ni da pokaže srednji prst ka
Nvidiji tom prilikom, a njegov komentar možete videti negde oko 49-og
minuta videa u prilogu koji prikazuje njegov nastup. Dakle Nvidia radi
odličan posao kada su u pitanju drajveri za Windows RT, dok joj prema
rečima Torvaldsa nedostaje prijateljstvo prema open-source Linux
zajednici.
Video prilozi
понедељак, 11. јун 2012.
Prvi broj časopisa LiBRE je objavljen!
Časopis o slobodnom softveru
Nakon što je nulti broj LiBRE! časopisa o slobodnom softveru preuzet u
preko 2000 primeraka, prepoznali smo želju zajednice da čita i saznaje
novosti iz jednog ovakvog časopisa i održali smo reč da ćemo za mesec
dana objaviti sledeći, prvi broj.
Naš tim je tim
volontera, entuzijasta i zaljubljenika u slobodu, okupljenih oko
zajedničke ideje. Radili smo punom parom u proteklih mesec dana kako bi
prvi broj časopisa LiBRE! obradovao sve zainteresovane i postao dostupan
svima.
Preuzmite besplatno već danas prvi broj LiBRE! časopisa o slobodnom softveru sa našeg sajta: https://libre.lugons.org
LiBRE! tim
четвртак, 7. јун 2012.
Novosti u vezi FLOSS magazina Libre
Ćirilica:
Уводимо нову рубрику у часопис већ од првог броја, која ће да се бави активностима FLOSS заједница из земље и окружења (предавања, промоције, окупљања и сл.). [Када кажемо земље из окружења мислимо пре свега на земље бивше СФРЈ]. Радни назив ове нове рубрике је LoCo scena (LoCo→Local Community). Међутим, нешто нам се и не свиђа овај радни назив па смо у потрази за новим у коме ће да фигурише израз ЛоЗа (од Локална/е Заједница/е). Покушавали смо на синоћњем састанку да се договоримо о коначном имену ове рубрике и дошли до идеје ЛоЗа у региону. Међутим, осим што нас је ново име асоцирало на ракију, до коначног решења нисмо успели да дођемо. :) Зато смо одлучили да затражимо помоћ од вас. Шаљите овде у теми ваше предлоге о томе како бисте волели да се зове нова рубрика у часопису а чије су карактеристике горе наведене. Рок за уважавање предлога је петак, 08.06.2012. у 20:00 часова. Уколико се питате зашто је рок овако мали, оправдаћемо вашу сумњу, први број ускоро стиже!
ЛиБРЕ! тим
Latinica:
Uvodimo novu rubriku u časopis već od prvog broja, koja će da se bavi aktivnostima FLOSS zajednica iz zemlje i okruženja (predavanja, promocije, okupljanja i sl.). [Kada kažemo zemlje iz okruženja mislimo pre svega na zemlje bivše SFRJ]. Radni naziv ove nove rubrike je LoCo scena (LoCo→Local Community). Međutim, nešto nam se i ne sviđa ovaj radni naziv pa smo u potrazi za novim u kome će da figuriše izraz LoZa (od Lokalna/e Zajednica/e). Pokušavali smo na sinoćnjem sastanku da se dogovorimo o konačnom imenu ove rubrike i došli do ideje LoZa u regionu. Međutim, osim što nas je novo ime asociralo na rakiju, do konačnog rešenja nismo uspeli da dođemo. :) Zato smo odlučili da zatražimo pomoć od vas. Šaljite ovde u temi vaše predloge o tome kako biste voleli da se zove nova rubrika u časopisu a čije su karakteristike gore navedene. Rok za uvažavanje predloga je petak, 08.06.2012. u 20:00 časova. Ukoliko se pitate zašto je rok ovako mali, opravdaćemo vašu sumnju, prvi broj uskoro stiže!
Okupljanje Linux korisnika u Beogradu, Sava Centar 29.04.2012. početak u 13:00h.
O čemu se radi?
Opušteno okupljanje uz ćaskanje i piće. Priča je skroz neformalna i
bez neke utvrđene tematike. Linux je tu više kao neka spojnica koja nas
povezuje, nego obavezna tematika.
Prisutni?
Za sada je dolazak potvrdilo preko 30 ljudi.
Pored organizatora LinuxMint Srbija biće prisutni i ljudi iz Slackware
Srbija, Ubuntu Srbija, Linux udruženja građana Novog Sada i mnogi drugi.
Takođe očekujemo prijatelje iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske…
Gde se održava?
Okupljanje i druženje se održava u kongresnoj sali Sava Centra
29.04.2012. u Beogradu sa početkom od 13:00h u koktel varijanti i
opuštenoj atmosferi. Ulaz u sava centar je iz ulice Milentija Popovića, u
svakom slučaju biće postavljeni putokazi kao sali u kojoj je
organizovano koktel okupljanje, veoma je lako za nalaženje.
Plan i program?
Plan i program za ovo okupljanje će biti sadržan u vidu uvodne reči
Dobrodošlice organizatora kao i prijatelja zajednice. Ostatak dana je
slobodan za grickalice, piće, pričanje, upoznavanje.
Ne koristim Linux ali bih došao na okupljanje?
Svi ljudi dobre volje su dobrodošli na okupljanje i upoznavanje.
Koga da kontaktiram za više informacija?
Za sve dodatne informacije vezane za okupljanje, lokaciju, pitanja,
sugestije, saveti najbole je obratiti se na forumu direktno na privatne
poruke, korisniku Vladimir ili Icy_Blue, na mejlove ili na kontakt
telefone.
Osobe koje možete kontaktirati su:
Vladimir Kramar
info AT mint-srbija.com
+381(0)62 490 408
Iva Balabanovič
iva AT mint-srbija.com
+381(0)60 577 8803
Nadamo se velikom odzivu i dobrom druženju!
Autor: Vladimir Kramar
Izvor: portal Mint Srbija
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
U vreme pisanja članka dolazak su potvrdil njih 30, sada je ta cifra 120 a možda i veća.
Skup će biti održana kako je navedeno u Sava Centru, tačnije u japnaskom salonu.
Galerija Japanskog salona.