уторак, 7. мај 2013.


LiBRE! 12 je dostupan za preuzimanje!

 



 

Prošlo je skoro godinu dana otkada smo izdali naš nulti broj (13.05.2012),
tako da je ovaj 12. broj pomalo jubilarni.

Svi koji imaju dobre ideje za promociju našeg časopisa, neka nam se jave na
već poznatu adresu elektronske pošte libre@lugons.org. Saradnik sa najboljom idejom će biti odmah promovisan u šefa marketinga (ukoliko to želi).

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim


уторак, 9. април 2013.


LiBRE! 11 je dostupan za preuzimanje

 

 



Saznajte šta je zaista FLOSS, naučite kako da napravite dobru žurku uz pomoć programa Mixxx, informišite se o programu za slušanje radio stanica putem interneta – Great Little Radio Player (delo domaćeg autora) i razmislite o primeni filozofije slobodnog softvera u svakodnevnom životu.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite jedanaesti broj.

LiBRE! tim




понедељак, 4. март 2013.

  'LiBRE časopis broj 10'

 


28.02.2013. proslavili smo godinu dana od kada je pokrenuta inicijativa za pokretanje jedinog nekomercijalnog časopisa na srpskom jeziku o slobodnom softveru.

Iako početak nije bio lak možemo reći da smo postali ono što smo planirali, časopis koji ruši barijere i spaja ideju slobodnog softvera u celom regionu.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim


понедељак, 4. фебруар 2013.

 'LiBRE časopis broj 09'

 

 


Izašao je novi deveti broj na ukupno 48 strana. Uz stalne rubrike dolazi i nova rubrika o hardveru.
Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim

субота, 5. јануар 2013.

webserveri.info

www.webserveri.info/forum

 

 

www.webserveri.info je projekat otvorenog koda, baziran na efikasnoj "live" podršci. Zajednica predstavlja skup ljudi koji entuzijazmom i radom promovišu otvoreni kod u domenu zajedničkog znanja i interesovanja. Dinamička strana našeg sajta je forum koji između ostalog nije samo forum već i baza znanja, a on se nalazi na adresi http://webserveri.info/forum
Neke od delatnosti koje zajednica obuhvata su: Unix, GNU/Linux, Serveri, Programiranje, Dizajn, Web razvoj...
Naša ideja je da običnom korisniku olakšamo i približimo sastave otvorenog koda kao i da ponudimo podršku u sferi našeg znanja.
Ali kao što i samo ime sajta kaže, pretežno stavljamo akcenat na servere i na njihovu implementaciju u sisteme otvorenog koda.

Twitter: https://twitter.com/webserveri
RSS: http://webserveri.info/rss/januar2013/rss.rss
IRC: irc.freenode.net#webserveri

 

понедељак, 31. децембар 2012.

'LiBRE časopis broj 08'

 

 



Prolazi prva kalendarska godina LiBRE! časopisa a na vratima kuca druga. Za ovaj prelazni period pripremili smo novogodišnji broj časopisa LiBRE!. Dosta prostora smo dali novogodišnjim čestitkama jer tako i treba da bude u novogodišnjem broju ali nismo zanemarili redovan sadržaj i zato ovaj broj časopisa dolazi na 58 stranica. Potrudili smo se i uspeli da novogodišnji broj izdamo u PDF i ePUB formatu.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

Srećni praznici! Čitamo se i u 2013.!

LiBRE! tim


понедељак, 3. децембар 2012.

'LiBRE časopis broj 7'

 


Dragi prijatelji sedmi broj časopisa LiBRE! je dostupan za preuzimanje.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim

Možete pogledati poslednji post na
https://libre.lugons.org/index.php/2012/12/libre-casopis-broj-7/


четвртак, 15. новембар 2012.

Potrebni saradnici za časopis Libre

Usled povećanog obima posla, LiBRE! časopis je u potrazi za novim saradnicima. Tražimo odgovorne ljude koji su spremni da pomognu projekat i da preuzete obaveze završe kvalitetno i na vreme.

Potrebni su nam: autori, lektori, dizajneri, grafičari i ljudi za marketing.



Pridružite nam se!



Linkovi iz prikaza
https://libre.lugons.org/wiki/doku.php?id=wiki:prijavi_svoj_clanak
https://forum.lugons.org/cgi-bin/yabb2/YaBB.pl?num=1331923007

IRC
Kanal: #floss-magazin
Server: irc.freenode.net

adresa elektronske pošte časopisa
libre@lugons.org



среда, 7. новембар 2012.

 LiBRE! časopis broj 06

 

  

Prošlo je više od šest meseci od izlaska probnog broja. Časopis je do danas preuzet u skoro 14.000 primeraka. 
Oko 120 komentara je ostavljeno na sajtu.Posetioci sajta najčešće pristupaju sajtu preko Mozilla Firefox 52,4% i MS Windowsa 47,81%, najviše ih dolazi iz Srbije 60,75%, a prepoznaju nas po terminu Libre časopis 41,43%, najposećenija stranica je Preuzimanje 63,01%, a najviše posetilaca nam šalje portal Linux za sve 25,36%; što nas na kraju dovodi do brojke od 40.903 poseta sa napomenom da u jednom periodu od oko mesec dana statistika nije bila u funkciji.

Pred vama je šesti broj dostupan za preuzimanje. Ne nameravamo da se ovde zaustavimo. Idemo zajedno dalje!

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

LiBRE! tim

понедељак, 15. октобар 2012.

 Libre novosti


Od danas je peti broj LiBRE! časopisa dostupan za preuzimanje i u ePUB formatu.

Posetite http://libre.lugons.org i preuzmite LiBRE! časopis.

LiBRE! tim.


понедељак, 8. октобар 2012.

LiBRE! časopis broj 05


 Dragi prijatelji zadovoljstvo nam je objaviti da je izašao peti broj časopisa LiBRE!



Nadamo se da smo ispunili vaša očekivanja. Ipak, ako imate primedbi, predloga,
pohvala, ako želite da nam pomognete i doprinesete daljem razvoju časopisa
pišite nam putem https://libre.lugons.org/index.php/kontakt/ ili na našu već
poznatu adresu libre@lugons.org.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

https://libre.lugons.org/index.php/libre-tim/ 
LiBRE! tim

среда, 12. септембар 2012.




Volite i upamtite – nije važan cilj, već put do njega


11.09.2012.

Niš - Volite i živite svoj život po osećaju koji Vam dolazi iz srca i upamtite, nije važan cilj, već put do cilja - iskustvo, jer na tom putu izgradimo sebe, poručuje svima, a naročito mladima jedan od savremenih junaka naše internet zajednice, Predrag Damnjanović - Peca, osnivač sajta Vesti.rs i foruma Maj siti (My City).


"Iako sam još kao beba 'obeležen' - jer mi je dijagnostifikovana cerebralna paraliza, svoj život sam ispunio srećom i ljubavlju. Naučio sam da život ne mora da bude siv čak i uprkos činjenici da na samom početku nisam imao puno sreće", kaže Damnjanović u intervjuu za internet novine "Kuća dobrih vesti".
Ovaj divni mladi čovek, koga sam upoznala u Nišu, gde sam otišla da uradim sa njim intervju, može da bude istinski uzor svima, podsticaj da probudimo sva svoja uspavana svetla. Jer on svojim radom i životom poručuje da se nikada ne treba predavati, da život treba voleti onakvog kakav nam je iz nekog razloga dat, jer on predstavlja iskustvo na istinskom putu samospoznaje svakog od nas.
Pecu Damnjanovića, tog istinskog mladog borca, ni težak zdravstveni problem nije sprečio da se školuje, radi i osamostali se - ima sopstvenu kancelariju u Nišu, odvojeno stanuje od roditelja, druži se, ima najraznovrsnija interesovanja.


Vesti.rs prati oko 30.000 ljudi dnevno

„Imam svoju kancelariju koju delim sa svojim drugovima iz gimnazije, gde oni rade servis kompjutera, a ja moj posao, imam i svoj auto. Novina je ta da je moj rođeni, mlađi brat Nenad počeo da radi sa mnom u kancelariji - pomaže mi mnogo oko svakodnevnih poslova, tako da mi je sada zaista mnogo lakše kada mogu da se oslonim na njega za neke projekte koje radimo“.
Moj dan, predočava Damnjanović, počinje oko osam sati ujutru, kada se budim, popijem nes kafu, onda u pola 10 brat dolazi po mene autom - i zajedno idemo u kancelariju, gde smo već u 10 sati, i radimo do 18 sati popodne, zajedno, nastavlja Peca svoju životnu priču za naše internet novine.
Ovaj programer, poznat u internet zajednici kao Peca Maj siti (My City), rođen je 12. marta 1983. godine u Nišu, gde i danas živi i uspešno radi. Maturirao je u niškoj gimnaziji "Svetozar Marković", a avgusta 2002. godine pokreće sopstvenu firmu "My City - agencija za internet usluge", kao i forum (www.mycity.rs). Taj forum, koji je Peca pokrenuo, administrira i razvija, a o uređenju sajta brine MyCity Tim, trenutno ima više od 200 rubrika koje većim delom pokrivaju oblast informacionih tehnologija i imaju preko 550.000 poseta mesečno.
Sa velikim uspehom 2008. pokreće portal "Vesti.rs" - jedan od najvećih agregatora vesti iz naše zemlje, sa više od 30.000 poseta dnevno.
"Vesti.rs radim sam, to je automatski agregator koji prikuplja i emituje vesti sa raznih sajtova.
"Ja sam programer, a pošto zbog cerebralne paralize nisam mogao da igram lopte sa mojim drugovima, svoje slobodno vreme provodio sam pored mog kompjutera. Prvi kompjuter sam dobio kada sam imao šest godina i sve svoje slobodno vreme sam provodio uz njega, pošto nisam mogao da se igram kao druga deca. U osnovnu školu u Nišu sam išao kao i sva ostala deca. Imam mlađeg brata Nenada (1988.), oca Bratislava i majku Anđelku. Pre sedam godina sam se osamostalio, samoinicijativno, želeo sam da imam svoj mir za rad, imam kancelariju u gradu.
Oko desete godine, kada sam već koliko toliko naučio rad na kompjuteru, otac mi je kupio prvu knjigu „Osnove programiranja“ i tu je sve počelo. Iz te knjige, a posle i mnogih drugih, polako sam počeo da učim prve korake u svetu programiranja, tako da sam već u trećem razredu osnovne škole napisao svoj prvi program – na temu kviza (vrlo jednostavan program u bejziku). U gimnaziji sam osvojio prvo mesto na regionalnom takmičenju iz informatike.




U životu je jako bitna pozitivna energija

Peca, koji piše i poeziju, pretežno ljubavnu, jer smatra da je ljubav ta koja nas inspiriše i vodi u životu, podseća i na reči Duška Radovića da ljudi koji znaju da vole ne bi ništa više u životu trebali da rade. On smatra da je pozitivna energija jako bitna u životu - jer privlači druge pozitivne energije i pozitivne događaje i okuplja divne i pozitivne ljude. „Retko ko je svestan da je deo božanskog bića. Ja ovaj život doživljavam kao jedno duhovno iskustvo, verujući u besmrtnost duše.
To nije verovanje u Boga (jer je reč "verovanje" suviše neadekvatna i bleda), ja osećam Boga, njegovo prisustvo u meni, i svugde oko mene, osećaj potpunog duhovnog mira, pre tri godine sam to osetio. Svaka misao ima svoju energiju. Veoma je malo duhovno probuđenih i svesnih ljudi“, kaže Damnjanović.
Predrag voli i klasičnu muziku, ali ne svu, već onu koja mu prija duhovno, a mnogo voli i prirodu, tako da svaki dan ide u šetnju u neki park u Nišu (koristi štake). Svaki korak, poručuje on, „napravite s ljubavlju, jer se tako sjedinjavate sa prirodom, koja je sama ljubav, baš kao i vi. Kroz prirodu neprestano kruži ljubav, bićete deo mreže koja prenosi tu svetlost, najuzvišeniju ljubav. Bićete sam izvor – izvor energije i ljubavi. Naprosto – svetlećete i osvetljavaćete druge, kojima treba pomoć, i u radosti bezuslovnog voljenja i davanja uzvisićete svoju dušu do neslućenih granica“.


Volite i uživajte u malim stvarima

„Ponoviću – volite. Onog trena kada svaki vaš pokret bude protkan ljubavlju – život dobija svoju dubinu, svrhu, smisao. Tada vam postaje nebitan ishod događaja u vašem životu. Postaje nebitan, jer spoznajete i umom i srcem da svakog trena ostvarujete najuzvišeniji smisao, i svaki problem u životu nećete više posmatrati kao problem, već kao iskustvo, kao put kroz koji ćete još više izgraditi svoju dušu“, poručuje Damnjanović.
Na pitanje o tome kako do svega toga stići, do, kako kaže Peca - visina na kojima nećemo više biti preokupirani traženjem ljubavi i sreće za sebe – već ćemo gledati šta drugima možemo da pružimo i tako prerastemo sebe i svoje probleme i osećamo se dobro, Damnjanović poručuje - počnite od sebe, volite sebe.
„Zavolite mnogo sebe, oprostite sebi sve greške koje ste (nesvesni da ih činite) počinili dok niste pronašli ljubav u sebi. Volite sebe, osluškujte svoja osećanja, i poštujte ih – jer vaše srce najbolje zna šta je najbolje za vas. Vaše srce je samo jezgro ljubavi koja čuči u vama – zato ono zna šta je najbolje za vas – jer je ono sama ljubav. Pratite svoja istinska osećanja, tako nikada nećete pogrešiti“.
Nađite ono u čemu uživate – i priređujte sebi što češće uživanje u tome. Tako ćete uvek biti ispunjeni pozitivnom energijom. Uživajte u malim stvarima, jer ako čekate velike život vam može proći u čekanju. Ne postoji „neodgovarajući“ trenutak za uživanje, svaki tren je Bogom dat za uživanje, svaki trenutak je pravi trenutak za to. Svakog trenutka možeš osetiti svoju unutrašnju ljubav, i uživati u njoj. „Raj je ovde i sada“, reče Isus. Osećam tu istinu celim bićem, raj je zaista ovde, u nama. Treba ga samo osetiti.
„Ako raj nije u samom tebi, nikada nećeš ući u njega“, citira Peca - Dostojevskog, i dodaje - živite u skladu sa prirodom. Priroda je mirna i staložena. Budite i vi, ne nervirajte se, ne mrzite svoj život, nemojte živeti u suprotnosti sa prirodom, već prihvatite harmoniju prirode, budite njen deo.
„Okanite se loših misli. Skrenite svoje misli ka pozitivnim stvarima – oscilirajte na frekvenciji dobrih energija – tako ćete dozvati još dobrih energija - sijajte i pevajte u njihovom ritmu – postanite deo njih, deo prirode“, poručuje Damnjanović.


Što više dajete – više ćete imati

Volite druge. Recite drugima svakog dana da ih volite. Što više dajete ljubavi – više ćete je imati, dodaje on. „Više će ljubavi biti oko vas. Volite svet, i svet će voleti vas. Volite svoj život kako biste između sebe i svog života izgradili uzajamnu ljubav. Iz srca se osmehnite novom danu, jutarnjem suncu, opalom lišću, cvetu, drvetu, prirodi. Volite prirodu – i ona će uzvratiti ljubav, bićete okruženi ljubavlju u svakom smislu.
Voleći druge, voleći svu prirodu, ceo svet, mi zapravo volimo sebe, jer smo mi ta priroda, njen sastavni deo, mi smo ta velika ljubav, kaže Predrag Damnjanović, koga je život dat na rođenju doveo do istinske spoznaje i samospoznaje čiji Vam samo deo prenosimo u ovom intervjuu, a celinu ćemo u nastavcima objavljivati na stranicama naših internet novina.
Peca u intervjuu za „Kuću dobrih vesti“ naglašava da je veoma bitno da svojom ljubavlju pokažemo put drugima. Jer, objašnjava on, kada volimo druge mi im zapravo pomažemo da prepoznaju i istinski žive ljubav u sebi.
Ljubav je najčistiji način spoznavanja i prenošenja istine, dodaje on i poručuje - širite ljubav i pozitivnu energiju, priređujte drugima pozitivne stvari, budite stvaralac i pokretač pozitivnih promena kod drugih. Donosite ljudima dobre vesti i radujte se kada vidite osmehe na njihovim licima. Jednostavno, postanite izvor – izvor svega dobrog.
Tako ćete i sebi prirediti veliku radost, radost stvaranja, a pomoći ćete i drugima – mnogima će dobro doći vaša ljubav – pomozite im – ispunite i sebe i druge najuzvišenijom ljubavlju i upamtite - nije važan cilj, već put do cilja, iskustvo, jer na tom putu izgradimo sebe! Ako padnete u pokušaju da ostvarite nešto – dobro je. Ustanite. Pokušajte da nađete neki drugi put. Do sreće, spokoja i ljubavi se može doći na hiljadu načina, a ne samo na onaj jedan način koji ste vi sebi zacrtali, poručuje Peca MyCity.


Poruke ljudima sa posebnim potrebama

Na naše pitanje o tome šta bi poručio ljudima sa posebnim potrebama, kako da lakše savladaju prepreke koje im je život postavio, Predrag kaže da je to vedar duh i osmeh u srcu, i da je od izuzetnog značaja da imaju pozitivnu energiju u sebi.
„Lakše se živi tako. Manje ćete biti tužni, osećaćete se dobro, a i privući ćete pozitivne stvari tako.
Fizička aktivnost, ako ništa drugo, činiće da se bolje osećate, jer se kroz fizičku aktivnost telo održava i hrani, napaja se pozitivnom energijom“.
Ukoliko možete, dodaje on, zacrtajte sebi neki ostvariv cilj - makar on bio i mali - ako svakog dana radite na tome da ga ostvarite - pomeraćete se sa mrtve tačke, činićete pomak - što će vas na kraju dana ispuniti zadovoljstvom.
Internet, prema njegovim rečima, pruža mnogo mogućnosti za zapošljavanje. „Pratite šta se po internet forumima piše, oni su izvor ideja, tamo ćete naći mnogo stvari kojima biste se mogli baviti. Manje gubite vreme po Fejsbuku (Facebook), uglavnom tamo ništa korisno nećete naći (čast izuzecima od kojih se može naučiti nešto, poput profila Dragana Varagića ili fan stranice Emocionalna inteligencija). Počnite da koristite internet da biste naučili nešto, mnogo toga možete naučiti i kasnije raditi od kuće (preko interneta) i zaraditi lep novac.
„Ako ste usamljeni i smatrate da ne možete biti srećni jer nemate dečka/devojku - moram vam reći da ste u zabludi, kao što sam i ja bio. Ljubav partnera nije jedini način dostizanja istinske sreće. Šta više. Sve dok smatrate da neko drugi treba da bude izvor, podsticaj ili razlog vaše sreće - nikada nećete doživeti istinsku sreću i istinsku ljubav. Ljubav je u vama. Sreća je u vama. Mir je u vama. Monasi to savršeno dobro znaju, oni su se čak i svojevoljno odrekli svih spoljašnih stvari, jer znaju da je Najuzvišenija ljubav u njima samima, i žele da joj se posvete.


Predlozi nadležnim institucijama

Učinite sve što možete da se ljudima sa posebnim potrebama olakša život. Splet okolnosti je njima otežao život - vi ste oni koji treba da ih olakšaju, poručuje Damnjanović, odgovarajući na naše pitanje o tome šta bi nadležne institucije trebalo da urade da bi pomogle osobama sa invaliditetom.
Nova strategija ministarstva prosvete da deca sa posebnim potrebama pohađaju redovne škole je dobra polazna tačka, smatra on. „Ljudi sa posebnim potrebama su često izolovani i obeshrabljeni da se uključe u društvo - preuzmite inicijativu, osmislite način da te ljude uključite u društvo, pokažite im da su deo društva, neka osete to“.
„Postoje udruženja ljudi sa posebnim potrebama, u saradnji sa njima organizujte njihov dolazak i učešće na svim događajima u gradu, na promocijama knjiga, bioskopskim i pozorišnim predstavama, fudbalskim utakmicama, muzičkim koncertima... Uključite te ljude u sve pore društva, oni su stidljivi i povučeni, ali upravo ste vi ti koji treba da im pokažu da su i oni deo društva, vi morate napraviti tu inicijativu. Neka ti ljudi osete da su deo društva.
Ukoliko ne postoji organizovani prevoz za ljude sa posebnim potrebama - par minibuseva bi rešilo problem - a tim ljudima bi to mnogo olakšalo život i pomoglo bi im da se lakše uključe u društvo“.


Predlozi za one koji nemaju posebne potrebe

Nemojte izbegavati osobe koje imaju posebne potrebe. Njima je to dodatni obeshrabljujući činilac, pored svih problema koje imaju.
Nemojte praviti razliku između „vas“ i „njih“, već naprotiv, pokažite im da se oni ne razlikuju od vas - što i jeste tačno - na onom najvažnijem nivou, duhovnom... Tu razlike apsolutno ne postoje - svi smo predivne duše! - poručuje Predrag Damnjanović.


Izvor: Kuća dobrih vesti

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Šta reći osim - svaka čast Peco. :super
Po Pecinoj životnoj priči bi mogla da se napiše knjiga ili snimi igrani film, što ne znači da neće u budućnosti.

Korisni linkovi:
Forum MyCity  http://www.mycity.rs


понедељак, 10. септембар 2012.

 

'LiBRE! časopis broj 04'


Četvrti broj časopisa o slobodnom softveru dostupan je za preuzimanje.



Kao i prethodnih meseci, stiže nam nov broj časopisa LiBRE! Novina u ovom broju je što je časopis dostupan i u ePUB formatu, uz PDF u višoj i nižoj rezoluciji i ćirilično i latinično izdanje.
Tema ovog broja je Dan slobodnog softvera koji će biti održan 15. septembra u Beogradu. Nastavljeni su serijali članaka o cyber kriminalu, muzičkoj produkciji, Scribusu i drugim. U ovom broju je u rubrici o istorijatu domaćih FLOSS zajednica predstavljen LUGoNS. Neke od preostalih zanimljivih tema su I iscrpan članak o nesvakidašnjim radnim okruženjima, jinja2 šabloni kao dopuna teksta o web aplikacija pisanim u pythonu itd.

Časopis LiBRE! možete preuzeti sa sledeće lokacije:
https://libre.lugons.org

Možete pogledati poslednji post na
https://libre.lugons.org/index.php/2012/09/libre-casopis-broj-04/

уторак, 7. август 2012.


 

Linuks i Projekat GNU

 

 

Mnogi korisnici računara svakodnevno koriste izmenjenu verziju sistema GNU, a da toga nisu ni svesni. Zahvaljujući čudnom spletu okolnosti, verzija GNU-a koja je danas veoma rasprostranjena se često naziva „Linuksom“, a mnogi korisnici nisu ni svesni da je ona u osnovi sistem GNU, koga izgrađuje Projekat GNU.
Linuks stvarno postoji, i ljudi ga koriste, ali se ne radi o operativnom sistemu. Linuks je jezgro: program u sistemu koji dodeljuje resurse mašine drugim programima koje pokrećete. Jezgro je ključni deo operativnog sistema, ali je samo za sebe beskorisno; ono može da funkcioniše samo u sklopu celog operativnog sistema. Linuks se obično koristi u kombinaciji sa operativnim sistemom GNU: ceo sistem je u osnovi GNU sa dodanim Linuksom, tj. GNU sa Linuksom. Sve distribucije takozvanog „Linuksa“ su u stvari distribucije GNU-a sa Linuksom.
Mnogi korisnici ne razumeju razlike između jezgra, koje je Linuks, i celokupnog sistema, koji takođe nazivaju „Linuksom“. Dvosmislena upotreba naziva ne poboljšava razumevanje stvari. Takvi korisnici obično misle da je Linus Torvalds razvio ceo operativni sistem 1991. uz neznatnu pomoć drugih.
Programeri uglavnom znaju da je Linuks jezgro. Ali, pošto su čuli da se sistem u većini slučajeva naziva „Linuksom“, oni često konstruišu izmišljeni istorijski tok događaja koji bi opravdao takvo imenovanje celog sistema po jezgru. Na primer, mnogi veruju da su čim je Linus Torvalds završio pisanje Linuksa, jezgra, njegovi korisnici tražili drugi slobodni softver da to jezgro dopuni, i otkrili da je (bez ikakvog konkretnog povoda) većina stvari koje su neophodne uniksolikom sistemu već bila dostupna.
To što su otkrili nije bilo slučajno — to je bio tada još nedovršen sistem GNU. Dostupan slobodni softver je dopunio sistem, jer je u okviru Projekta GNU od 1984. razvijan takav, potpun sistem. Manifestom GNU-a je zacrtan cilj — razvoj slobodnog uniksolikog sistema, koji se zove GNU. Prvobitna najava Projekta GNU takođe ilustruje neke od prvobitnih planova za sistem GNU. Ceo sistem je bio skoro gotov do vremena kada je započet Linuks.
Većina projekata slobodnog softvera imaju za cilj razvoj određenog programa za obavljanje određenog posla. Na primer, Linus Torvalds je sebi postavio zadatak da napiše uniksoliko jezgro (Linuks); Donald Knut (Donald Knuth) je sebi postavio zadatak da napiše program za slaganje teksta (TeH); Bob Šajfler (Bob Scheifler) je sebi postavio zadatak da razvije prozorski sistem (prozorski sistem Iks). Prirodno je ocenjivati veličinu doprinosa koji ovakvi projekti donose, kroz pojedinačne programe koji su razvijeni u okviru projekta.
Šta bismo zaključili ako bismo pokušali da ocenimo doprinos projekta GNU na ovaj način? Jedan prodavac sistema na CD-ROM-ova je otkrio da je u njegovoj „distribuciji Linuksa“ udeo GNU-ovog softvera najveći, otprilike oko 28% od ukupnog izvornog koda, a on uključuje neke od najvažnijih delova bez kojih sistem ne bi mogao da funkcioniše. Linuks je imao udeo od oko 3%. (Odnosi 2008. su slični: u skladištu gNewSense-a, Linuks zauzima 1,5% a GNU-ovi paketi 15%.) Dakle, ukoliko ćete da birate naziv sistema na osnovu toga ko je napisao programe koji čine taj sistem, najbolja varijanta, koja bi se ograničila na jedan izvor, bila bi „GNU“.
Ali mi ne smatramo da je ovo ispravan način da se razmatra ovo pitanje. Projekat GNU nije bio i nije projekat razvoja određenih softverskih paketa. On nije projekat izgradnje prevodioca za Ce, iako smo u okviru Projekta GNU izgradili i prevodilac za Ce. On nije projekat izgradnje uređivača teksta, iako smo u okviru njega razvili jedan uređivač. Projekat GNU je pokrenut da izgradi potpun slobodni uniksoliki sistem: GNU.
Mnogi ljudi su značajno doprineli slobodnom softveru koji čini sistem, i svi oni zaslužuju da im se oda priznanje. Ali razlog zbog koga je GNU združeni sistem, a ne samo skup korisnih programa, je što je Projekat GNU osnovan sa namerom da takav sistem napravi. Sačinili smo spisak programa koji su neophodni da se napravi potpun slobodan sistem, i sistematski smo tražili, pisali, ili tražili ljude koji bi pisali, sve sa tog spiska. Napisali smo i ključne ali nezanimljive (1) delove, jer sistem ne može da funkcioniše bez njih. Neki od delova našeg sistema, programerski alati, su zasebno postali popularni među programerima, ali smo napisali i mnoge delove koji nisu alati (2). Čak smo razvili i igru šaha, GNU-ov šah, jer su za potpun sistem neophodne i dobre igre.
Do ranih devedesetih sastavili smo ceo sistem, isključujući jezgro. Pokrenuli smo i izgradnju jezgra, GNU-ovog Krda, koje se izvršava preko Maha. Razvoj ovog jezgra je bio dosta teži od očekivanog; GNU-ovo Krdo je postalo stabilno tek 2001, ali je daleko od toga da ga ljudi mogu šire koristiti.
Srećom, nismo morali da čekamo Krdo, jer već bio dostupan Linuks. Napisavši Linuks, Linus Torvalds je popunio značajnu prazninu u sistemu GNU. Ljudi su mogli da spoje Linuks sa sistemom GNU i time dobiju potpun slobodni sistem: sistem GNU zasnovan na jezgru Linuks, ili, kraće, sistem GNU sa Linuksom.
Omogućavanje da oni dobro funkcionišu zajedno nije bio lak posao. Neke delove GNU-a (3) je bilo potrebno korenito menjati da bi mogli da rade sa Linuksom. Veliki posao je predstavljalo i združivanje potpunog sistema u vidu distribucije koja bi radila „odmah po raspakivanju“. Ono je zahtevalo rešavanje problema sa instalacijom i pokretanjem sistema — taj problem tada nismo načinjali, jer dotle tada nismo stigli. Ljudi koji su gradili razne distribucije sistema su nam veoma pomogli u osnovnom radu. Ali taj posao, po prirodi stvari, je neko zasigurno morao da obavi.
Projekat GNU podržava sisteme GNU-a sa Linuksom isto kao i pravi[1] sistem GNU. ZSS je finansirala ponovno pisanje proširenja GNU-ove biblioteke za Ce, koja su u vezi sa Linuksom, tako da su sad ona dobro združena, a najnoviji sistemi GNU-a sa Linuksom bez izmena koriste najnovija izdanja te biblioteke. ZSS je takođe finansirala rane faze razvoja Debijanovog GNU-a sa Linuksom.
Danas postoje mnoge različite varijante sistema GNU sa Linuksom (koje se često nazivaju „distribucijama“). Većina njih sadrži neslobodni softver. Njihovi graditelji prate filozofiju koja se povezuje sa Linuksom, a ne GNU-ovu filozofiju. Ali, postoje i potpuno slobodne distribucije GNU-a sa Linuksom. ZSS obezbeđuje računarske resurse dvema od ovih distribucija, Ututou i gNewSense-u.
Pravljenje slobodne distribucije GNU-a sa Linuksom nije samo stvar eliminisanja raznih neslobodnih programa. Danas uobičajena verzija Linuksa takođe sadrži neslobodne programe. Ovi programi su predviđeni za učitavanje u U/I uređaje u vreme početka izvršavanja sistema, a uključeni su u „izvorni kod“ Linuksa kao nizovi brojeva. Zato održavanje distribucije GNU-a sa Linuksom sada uključuje i održavanje slobodne verzije Linuksa.
Bez obzira na to da li koristite GNU sa Linuksom ili ne, molimo vas da ne zbunjujete javnost upotrebljavajući dvosmisleni naziv „Linuks“. Linuks je jezgro, jedan od najvažnijih delova sistema. Sistem kao celina je u osnovi sistem GNU, sa dodatkom jezgra Linuks. Kada pričate o ovoj kombinaciji, molimo vas da je nazivate „GNU-om sa Linuksom“.
Ukoliko negde želite da pomenete vezu (u smislu veb stranice) ka „GNU-u sa Linuksom“, dobri izbori su ova stranica i stranica http://www.gnu.org/gnu/the-gnu-project.html. Ukoliko pominjete samo jezgro Linuks, i želite da pomenete vezu za dalje informacije, dobar URL je http://foldoc.doc.ic.ac.uk/foldoc/foldoc.cgi?Linux.
Dodatak: Pored GNU-a, još jedan projekat je nezavisno proizveo slobodan uniksoliki operativni sistem. Ovaj sistem je poznat pod nazivom BSD, a razvijen je na Univerzitetu Berkli. Osamdesetih je bio neslobodan, ali je postao slobodan ranih devedesetih. Slobodni opreativni sistem koji postoji u današnje vreme (4) je skoro sigurno varijanta sistema GNU ili sistema BSD.
Ljudi nas ponekad pitaju da li je i BSD jedna verzija GNU-a, kao što je to GNU sa Linuksom. Primer Projekta GNU je inspirisao graditelje BSD-a da njihov kod učine slobodnim softverom, a eksplicitne molbe GNU-ovih aktivista su im u tome pomogle, ali njihov kod sam po sebi nema skoro ničeg zajedničkog sa GNU-om. Sistemi BSD danas koriste neke GNU-ove programe, a sistem GNU i njegove varijante koriste neke BSD-ove programe, ali, u celini, oni predstavljaju dva razna sistema koji su se razvijali uporedo. Graditelji BSD-a nisu napisali jezgro i dodali ga sistemu GNU, pa stoga nazivi kao što je GNU sa BSD-om ne bi bili odgovarajući.(5)

Fusnote:

  1. Ovi nezanimljivi ali ključni delovi uključuju GNU-ov asembler, GAS i povezivač, GLD, a i jedan i drugi su delovi paketa GNU-ovih binarnih alata (GNU Binutils), GNU-ovog arhivara tar, i drugih.
  2. Na primer, Burnova ljuska Baš (The Bourne Again SHell — BASH), interpretator PostSkripta Gostskript (Ghostscript), i GNU-ova biblioteka za Ce nisu programerski alati, kao što to nisu ni programi GNUKeš (GNUCash), Gnom i GNU-ov šah.
  3. Od kada je ovo napisano, izgrađuje se skoro-slobodni vindovsoliki sistem, ali tehnički on uopšte nije poput GNU-a ili Uniksa, pa ne utiče na ovaj problem. Veliki deo jezgra Solarisa je oslobođen, ali ukoliko biste želeli da na osnovu njega napravite slobodni sistem, morali biste, pored zamene nedostajućih delova jezgra, da ga stavite u GNU ili BSD.
  4. Sa druge strane, u godinama koje su usledile posle pisanja ovog članka, GNU-ova biblioteka za Ce je prenesena i na jezgro FriBSD-a, što je omogućilo da se sistem GNU kombinuje sa tim jezgrom. Kao što je to slučaj i sa GNU-om sa Linuksom, i ovo su zaista varijante GNU-a, koje se nazivaju GNU-om sa jFriBSD-om (GNU/kFreeBSD) i GNU-om sa jNetBSD-om (GNU/kNetBSD), u zavisnosti od toga koje jezgro sistem koristi. Obični korisnici uobičajenih kućnih računara teško mogu da razlikuju GNU sa Linuksom od GNU-a sa *BSD-ovima.
Primedbe prevodioca:
  1. U engleskom je istaknut određeni član the, što, mišljenja sam, u srpskom ne može drugačije da se predstavi nego uvođenjem prideva „pravi“. [SR]

Autor: Ričard Stalman


понедељак, 6. август 2012.

 

'LiBRE! časopis broj 03'

 


Dostupan je treći broj časopisa LiBRE!


Upoznajte se sa začecima elektronskog kriminala, zabavite se malo uz smešne
strane i osećajte se prijatno na slobodnoj teritoriji, ukoliko ste Windows
korisnik i početnik u svetu slobodnog softvera, uz slobodne programe za
ćaskanje.

Posetite https://libre.lugons.org i preuzmite novi broj.

Možete pogledati poslednji post na
https://libre.lugons.org/index.php/2012/08/libre-casopis-broj-03/


Srdačan pozdrav,
LiBRE!